U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu danas je održana promocija prijevoda Đulistana i Bustana Sadija Širazija, kao i izložba originalnih rukopisa njegovih djela.
Promociju i izložbu zajedno su organizirali Gazi Husrev-begova biblioteka, Iranski kulturni centar u Sarajevu i Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, povodom 21. aprila, koji se u perzijskom govornom području obilježava kao Dan Sadija Širazija.
„Među 10.500 unikatnih rukopisa koje godinama njeguje Gazi Husrev-begova biblioteka, oko 600 rukopisa je na perzijskom jeziku. Skoro petina tih rukopisa otpada na djela Sadija Širazija, jednog od najvećih i najutjecajnijih književnika i umjetnika perzijskog kulturnog kruga. Dvije stotine godina nakon pisanja njegovih najvećih djela, ljudi na prostoru Bosne i Hercegovine su se počeli zanimati za njegova djela. Možemo slobodno govoriti o 500 godina kontinuiranog interesa za Sadijeva djela u Bosni i Hercegovini. Sadijevo djelo je sastavno djelo naše kulture, i trajna poveznica s perzijskom kulturom i civilizacijom“, izjavio je direktor Biblioteke Dženan Handžić.
Ataše za kulturu iranske ambasade u našoj zemlji Mohammad Hossein Ansari iskazao je zadovoljstvo zbog organizacije današnjeg događaja.
„Ove godine smo imali sreću da dva vrhunska djela ovog književnika prevedemo na bosanski jezik. Ovi klasici nisu nepoznati građanima Bosne i Hercegovine, oni su se izučavali na ovim prostorima. Radosni smo što smo uzeli učešće u organizaciji današnjeg programa“, kazao je on.
U okviru programa promovisane su Sadijeve zbirke poezije Đulistan u prijevodu prof.dr. Munira Drkića i Bustan u prijevodu Muamera Kodrića, a promotori su bili prof. dr. Namir Karahalilović, prof. dr. Gholamreza Salemian, Muamer Kodrić, prof. dr. Munir Drkić i mr. Osman Lavić.
Bustan je moralno-didaktički spjev u formi mesnevije u kojem autor, Sadi Širazi, opisuje svijet kakav bi, prema njegovom mišljenju trebao biti. To je slika idealnog društva u kojem vladaju pravda, pravičnost, ljepota, iskrenost, istina i istinoljubivost. Djelo sadrži oko 4000 distiha. Podijeljeno je na uvod i deset poglavlja.
„Britanski Guardian je prije desetak godina radio izbor 100 najvažnijih djela svjetske književnosti, među koje je svrstan i Bustan. To dovoljno govori o značaju i o odnosu čitalačke javnosti u svijetu prema Bustanu. Nadam se da će Bustan biti prihvaćen i da će zaživjeti među Bošnjacima, kako je živio ranije“, kazao je Kodrić.
Đulistan je najpopularnije djelo Sadija Širazija. Podijeljeno je na uvod i osam poglavlja. Sadrži mnoštvo pripovijesti, anegdota i crtica koje su često protkane stihovima. Pripovijesti najčešće predstavljaju pouke iz bogatog autorovog iskustva s putovanja. Sadi u Đulistanu slika svijet onakvim kakav on jeste, ne idealizirajući ni jedan njegov segment.
„Sadijev Đulistan je svakako krunsko djelo perzijske, ali ne samo perzijske, već ukupne svjetske književnosti. On je pravo svjetski klasik, prisutan je na svim meridijanima i kontinentima, drago nam je da on, već više od pet stoljeća, prisutan i na prostoru Bosne i Hercegovine. Ovim novim prevodom, te izložbom rukopisa, mi želimo pokazati jedno novo lice Sadija Širazija, kao jedan izuzetan književno-estetski tekst i kao tekst koji je kroz stoljeća bio prisutan“, kazao je Drkić.
Djela su tokom proteklih stoljeća prevođena na mnoge svjetske jezike.
Ova djela su bila zastupljena i u bosanskohercegovačkim medresama kao obavezni udžbenici perzijskog jezika i etike. Zbog toga se i sačuvao relativno veliki broj rukopisa ovih djela. Samo u rukopisnom fondu Biblioteke čuva se 116 rukopisa koji sadrže tekstove osnovnih djela ili komentare Bustana i Đulistana.
Također, otvorena je izložba originalnih rukopisa Sadijevih djela koja se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, autora hafiza Hamze Lavića, a recenzent izložbe je mr. Osman Lavić.
„Među našim rukopisima posebno mjesto zauzima 115 primjeraka Đulistana i Bustana, rukopisa samih djela, kao i njihovih komentara od raznih komentatora. Za ovu priliku smo izdvojili ukupno 84 rukopisa, koje smo izložili na panelama i u vitrinama. Riječ je o posebnim rukopisima. Ukupno je 34 primjerak izložen u vitrinama, a ostatak na panelima. Nadamo se da će ovo biti lijepa prilika da se šira javnost upozna kako s ovom rukopisnom građom“, kazao je Hamza Lavić.
Važno je napomenuti da su ovi rukopisi po prvi put prezentirani javnosti.
