Zet bivšeg američkog predsjednika Jared Kushner planira obnoviti neformalni spomenik NATO bombardovanju 1999. godine.
Za mnoge Srbe to je kao da su talibani htjeli da izgrade luksuzni stambeni kompleks na mjestu njujorških kula blizankinja, piše Politico.
Tako se u nekim kvartovima Beograda prenose vijesti o projektu preuređenja koji su predložili Jared Kushner, zet bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, i Richard Grenell, ključni Trumpov saveznik.
Plan uključuje rušenje bombardovanog štaba bivše jugoslovenske vojske, koji je do sada bio uglavnom neizgrađen kao nezvanični spomenik stradanju Srbije tokom NATO bombardovanja Beograda 1999. godine. Na njegovom mjestu uzdizao bi se kompleks luksuznih stanova i ureda u stilu Trump Towera.
Prijedlog nije izazvao nedostatke negodovanja u Srbiji, uglavnom oko historijskog značaja zgrade — posebno zbog činjenice da će američka kompanija (na korak od američkog predsjednika, ni manje, ni više) ponovo razvijati simbol države koju predvodi Washington.
„Nečuveno je da se mjesto gdje su ljudi ubijani i bombardovani pretvara u mjesto sa džakuzijima i kockarnicama“, rekao je Aleksandar Jovanović Ćuta, opozicioni političar koji je u februaru prvi objavio curenje informacija o planu.
Prema dokumentima koji su procurili do Jovanovića, pregovori su u toku najmanje od 2022. Prema uslovima predloženog sporazuma, srpsko ministarstvo infrastrukture poklonilo bi Kushner Realty i Atlantic 99-godišnju dozvolu za dvije parcele na kojima se nalazilo sjedište Incubation Partners, društvo sa ograničenom odgovornošću registrirano u Delawareu prošle godine.
Nakon prvobitnog curenja, Kushner je potvrdio vijesti podijelivši digitalne projekcije razvojnih planova na X, koji također uključuju projekte u Albaniji.
„Uzbuđen sam što mogu da podijelim neke slike ranog dizajna“, napisao je Kusher na društvenoj mreži, podijelivši sliku dvije osvijetljene kule koje "teleskopiraju" u horizont Beograda.
Bombardiranje štaba Vojske Jugoslavije
Kolokvijalno poznata kao zgrada štaba jugoslovenske vojske ili Generalštab , lokacija u Beogradu je nekada služila kao centar za vojnu obaveštajnu službu i operacije sada nepostojeće socijalističke republike Jugoslavije.
Za mnoge Srbe, njegove izdubljene ruševine podsećaju na kampanju NATO bombardovanja u kojoj su SAD i njeni saveznici gađali strateške vojne i političke lokacije u Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu u pokušaju da obuzdaju kampanje etničkog čišćenja srpskog moćnika Slobodana Miloševića.
Višespratna ruševina proteže se preko ključne raskrsnice u centru grada. Njegove trošne betonske unutrašnjosti i zamršene metalne armature decenijama su ostale uglavnom netaknute uprkos tome što se nalazi tačno preko puta sjedišta Vlade Srbije i ministarstva vanjskih poslova.
Glasine o interesovanju porodice Trump za tu lokaciju sežu još od 2013. godine , kada je tadašnji premijer Ivica Dačić rekao da je bivši američki predsjednik — u to vreme imovinski mogul i rijaliti TV zvijezda — zainteresovan za izgradnju luksuznog hotela na toj lokaciji.
Grenel, koji je bio ambasador u Njemačkoj i izaslanik za Srbiju i Kosovo pod Trumpom, također je predložio razvoj lokacije 2020. godine, dok se njegov šef pripremao da se kandidira za reizbor.
Najnoviji prijedlog izašao je u javnost nakon što je Jovanović objavio procurjela dokumenta koja pokazuju da je Vlada ovlastila ministra za infrastrukturu Gorana Vesića da potpiše investicioni ugovor sa Kushnerovom kompanijom Atlantic Incubations LLC. Raniji memorandum o razumijevanju potpisan je u decembru 2022. sa “kompanijom povezanom s Kushner Realtyjem”.
„Dokument su nam dali ljudi iznutra koji se duboko protive projektu“, rekao je Jovanović. “Razlog zašto više ljudi koji su protiv projekta ne izlazi u javnost je taj što znaju da će odmah biti otpušteni i kažnjeni za to.”
Jovanović i drugi opozicionari pokrenuli su peticiju protiv projekta, sakupivši oko 22.000 potpisa, i najavili proteste kako bi spriječili realizaciju projekta.
“Zamislite da je američki predsjednik sudjelovao i vodio tajne komercijalne ugovore o izgradnji mjesta poput West Pointa s Kinom ili Rusijom?”
Balkanska avantura Richarda Grenella
Nije bio šok za Srbe da se Grenel pojavio kao glavna veza između Kushnera i srpske vlade.
Tokom svog vremena kao ambasadora i izaslanika, Grenell je utjelovio Trumpov stil diplomatije: glasan, tup i često transakcijski, mršaveći perje i zvaničnicima u regiji i širem zapadnom vanjskopolitičkom establišmentu.
U jednom trenutku je „u šali“ predložio da se riješi spor između Srbije i Kosova — koje je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije — oko toga kako nazvati jezero na granici preimenovanjem u „Jezero Trump“.
Vlada Kosova, jedne od najproameričkih zemalja u regionu, optužila ga je da je organizirao smjenu premijera Albina Kurtija početkom 2020. godine — tvrdnju koju su kasnije potvrdili članovi kosovske opozicije koji su rekli da im je Grenell dao rok za glasanje nepovjerenja Kurtijevoj vladi.
„Kao izaslanik za Kosovo i Srbiju u Trumpovoj administraciji, gospodin Grenell je banalizirao složena politička pitanja između Kosova i Srbije i pokušao da preuzme brzu zaslugu za rješavanje takozvanih drevnih neprijateljstava tačno na vrijeme za Trumpove predizborne govore 2020. ” rekla je Majda Ruge, saradnica u Evropskom vijeći za vanjske odnose fokusiranom na regiju.
“U tom smislu, on je bio projektil koji je tražio trofeje u vanjskoj politici, a ne vaš tradicionalni diplomata koji razumije pitanja koja su u pitanju. Njemu je manje stalo do sadržaja sporazuma nego o tome da može tvrditi da je uspjeh u vanjskoj politici”, dodala je.
Grenellova uključenost u regiju bila je manje hvaljena — i manje uspješna — komponenta šireg nastojanja Trumpove administracije da riješi povijesne sporove, što je uključivalo nastojanje da se poboljšaju odnosi između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Maroka, poznatog kao Trumpov mir Plan ili Abrahamov sporazum.
Dok je Grenell upravljao balkanskim dijelom plana, Kushner je upravljao Bliskim istokom. Oba nastojanja uključuju finansijske poticaje za potpisivanje sporazuma od američke vlade, uključujući zajmove privatnom sektoru kojima upravlja novoformirana američka Međunarodna finansijska korporacija za razvoj (DFC).
Tokom Trumpovog predsjedništva, DFC je vodio Adam Boehler, bivši Kushnerov cimer sa fakulteta. Boehler je 2020. godine održao konferenciju za novinare u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na kojoj je najavio otvaranje lokalne kancelarije u gradu. Oni su također razgovarali o korištenju sredstava DFC-a za ulaganje u zgradu Vojske Jugoslavije.
O Grenellu, koji je i dalje blizak Trumpov saveznik, šuška se kao o potencijalnom državnom sekretaru ako se bivši američki predsjednik vrati u Bijelu kuću. Dok je ulazio i izlazio iz regiona u godinama nakon što je napustio funkciju, Grenell je često na X-u iznosio svoja mišljenja o balkanskim poslovima, objavljujući svoje videosnimke na kasnim žurkama u prepunim beogradskim klubovima, ruku pod ruku sa srpskim ministrom Finance Siniša Mali — potpisnik DFC sporazuma između SAD-a i Srbije kojim se regulišu aktivnosti investicione banke u zemlji.
Otkako su vijesti o planu procurjele, Grenell je služio kao nezvanični portparol projekta na Balkanu. U intervjuu za provladin list, naprimjer, pokušao je ublažiti zabrinutost da projekat ima samo komercijalni interes.
„Uprkos tome što nema dubokog razumijevanja balkanske historije“, svi koji su uključeni u projekat veoma su svjesni njegovog simboličkog značaja, rekao je on. On je dodao da će projekat uključivati spomen-obilježje žrtvama bombardiranja kao svoju žarišnu tačku.
Grenell nije odgovorio na zahtjeve za komentar.
Srpski odustanak od Kushnerovih razvojnih planova
Protivnici projekta tvrde da je jedan od razloga zašto su se pregovori oko preuređenja lokacije odvijali uglavnom iza zatvorenih vrata taj što bi dodjela zemljišta stranim investitorima prekršila zakone koji zgradu označavaju kao "kulturno naslijeđe".
„Ako ozbiljno razmišljaju o izgradnji na lokaciji bivše jugoslovenske centrale, potrebno je ukinuti najmanje tri posebna propisa“, kaže Branislav Dimitrijević, historičar umjetnosti koji učestvuje u protestnim pokretima protiv nedozvoljene gradnje u Beogradu.
On je objasnio da je konkretna lokacija u Ulici kneza Miloša na kojoj se zgrada nalazi bila namijenjena isključivo kao administrativni ili državni centar još od prvih urbanističkih planova Beograda u 19. vijeku i da nije namijenjena komercijalnim projektima.
„Potrebno je veoma ozbiljno kršenje zakona da bi se taj prostor prenio ili prodao bilo kome, a kamoli poklonjenom, kao što je slučaj sa Kushnerovim dogovorom“, nastavio je Dimitrijević.
Zgrada je 2005. godine proglašena zaštićenim spomenikom odlukom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, organa Grada Beograda. Njihovom odlukom precizira se da se prilikom svake izmjene objekta „očuva autentičan izgled, horizontalne i vertikalne dimenzije, konstrukcijski i dizajnerski elementi zgrade kao i izvorni materijali“.
U martu su lokalni mediji objavili da Institut nije primio nijedan zahtjev za promjenu sadašnjeg statusa zgrade. Ni o kakvim prijedlozima za promjenu statusa nije glasano niti raspravljano u skupštini opštine.
Ali upravo je učešće američke kompanije u projektu izazvalo najviše kontroverzi.
„To je eklatantan način da se kaže: 'Mi smo vaši zapadni gospodari i možemo da gazimo po vašem naslijeđu i vašim emocionalnim ožiljcima za našu ličnu korist'”, rekao je Jovanović, opozicioni političar.
NATO bombardovanje ostaje emotivno pitanje u Srbiji. Tek u martu, demonstranti su se okupili ispred bombardiranog štaba vojske mašući srpskim i ruskim zastavama u znak sjećanja na 25. godišnjicu štrajka, a mediji su posvetili sate emitovanja i novinske inčije diskusiji o „zločinu“.
Međutim, otkako su vesti o projektu procurjele, novine, veb-sajtovi i televizijski kanali bliski vladi bili su daleko odmereniji u svom tonu — što je odraz želje Srbije da neguje ono što bi mogla biti sledeća američka administracija.
„Teoretski, ako bi Trump bio reizabran, to bi definitivno poboljšalo odnose Beograda i Washingtona“, rekao je Igor Novaković, istraživač u Fondu Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC), srpskom istraživačkom centru za spoljnu politiku.
“Ako Vlada računa da će kroz ovaj projekat poboljšati odnose sa Washingtonom, onda bi moglo doći do neke izvrnute političke simbolike gdje rušenje upravo ove zgrade vodi u novu eru u odnosima SAD i Srbije koja prevazilazi prošlost”, dodao je Novaković.
