Vladimir Putin je položio svečanu zakletvu za svoj peti predsjednički mandat. To znači da na dužnosti ostaje još šest godina. Ceremoniju u Moskvi bojkotirale su brojne evropske zemlje i SAD.
U svom govoru 71-godišnji Putin je naglasio da je za njega vođenje Rusije "sveta dužnost" i dodao: "Zajedno ćemo pobijediti."
Na svečanu inauguraciju mnoge evropske zemlje, a ni Evropska unija, nisu poslale svoje predstavnike. To nije učinila ni Njemačka, koja je u ponedjeljak pozvala na konsultacije u Berlin svog ambasadora u Rusiji Alexandera Grafa Lambsdorffa. Razlog su cyber napadi na njemačku vladajuću stranku SPD i brojne njemačke kompanije, za koje savezna vlada optužuje jedan odjel ruske obavještajne službe.
Ni Sjedinjene Američke Države nisu poslale svoje predstavnike na Putinovu inauguraciju. Glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller je na pitanje znači li to da SAD smatra Putina nelegitimnim odgovorio: "Ne smatramo da su izbori u Rusiji bili fer i slobodni, ali on je predsjednik Rusije i nastavit će obavljati tu dužnost."
Sporni predsjednički izbori
Putin je u martu pobijedio na predsjedničkim izborima, koji su masivno kritizirani zbog nepravilnosti i manipulacija. On je dobio više od 87 posto glasova.
Evropska unija je uputila oštre kritike na tok izbora. Navela je da rusko biračko tijelo ima vrlo ograničen pristup stvarnim informacijama, kao i da "nije imalo pravi izbor". Razlog tome bilo je, između ostalog, i diskvalificiranje mnogih kandidata, uključujući sve one koji su se usprotivili ruskom ratu i napadu na Ukrajinu.
Izostanak značajnih diplomata na Putinovoj inauguraciji jasno pokazuje duboke podjele i napetosti između Rusije i većine zapadnih zemalja. To šalje signal da odnosi između Rusije i Zapada ostaju napeti i u bliskoj budućnosti, javlja DW.
