Kad je firma Neuralink objavila da će ugraditi svoj prvi čip u ljudski mozak, u sklopu medicinske studije, mnogi su bili skeptični. Glavno je pitanje bilo, hoće li veza mozak-računalo raditi i hoće li ga osoba koja ga dobije moći koristiti.
No, nekoliko mjeseeci nakon ugradnje, iz Neuralinka su se pohvalili kako njihov prvi "testni čovjek", 29-godišnji Noland Arbaugh uspješno pomiče računalni kursor po zaslonu i igra videoigre.
O uspjehu se čak i pohvalio osnivač firme Elon Musk. Ali čini se da cijeli proces nije baš bio ni jednostavan ni bez problema.
Successful 100 days with first human implant of @Neuralink https://t.co/RHU0PjlK1i
— Elon Musk (@elonmusk) May 9, 2024
Nakon što je Wall Street Journal počeo istraživati o navodnim komplikacijama, Neuralink je na svom blogu ipak priznao da nije sve išlo tako lako.
Da je došlo do određenih problema otkrili su kad su primijetili da brzina kojom se podaci prenose iz implantata počela smanjivati. N1 čip, koji je bio ugrađen u Arbaughovu lobanju pomoću robota kirurga, sastoji se od mikroprocesora, baterije, čipa za komunikaciju i 64 "nožica" koje su tanje od ljudske vlasi kose. Upravo su te "nožice" postale sporne, jer su se nakon ugradnje u Arbaughov mozak (tačnije u sam korteks) počele "povlačiti".
Nagađa se da je možda tokom operacije došlo do ulaska zraka između čipa i mozga, koji je potom mogao pomaknuti sam čip iz originalnog položaja.
U sedmicama nakon operacije, određeni broj "nožica" povukao se iz mozga, što je rezultiralo smanjenjem broja učinkovitih elektroda. To je dovelo do smanjenja brzine prijenosa podataka, priznali su u blogu Neuralinka.
No, tvrde da su, uprkos tome, uspjeli povećati brzinu prijenosa, zahvaljujući prilagodbama u algoritmu i tehnikama koje su prevodile signale u pokrete na zaslonu računala.
Te prilagodbe dovele su do brze i održive brzine prijenosa podataka, koji su premašili inicijalne rezultate, dodaju.
Mislim da bi to trebalo dati puno nade mnogim ljudima u ono što ova stvar može učiniti za njih, prije svega njihovo iskustvo igranja, ali onda će se to pretvoriti u puno više i mislim da je to sjajno, navodi Noland Arbaugh, sudionik studije.
Prema WSJ, tim koji radi na ovom čipu očekivao je izazove tokom testiranja, a već su obavijestili i američkog regulatora da će unijeti neke promjene tokom ugradnje sljedećeg čipa. Naime, Neuralink želi ugraditi svoj čip u još 10 pacijenata do kraja ove godine.
Podaci koje Neuralink objavljuje zaista djeluju impresivno, no mnogi su skeptični i ističu kako je potrebno da te podatke pregledaju i neovisni stručnjaci, kako bi se zaista saznalo koliko je N1 čip učinkovit. Ako se pokaže da je učinkovit kako Neuralink tvrdi, to bi mnogim ljudima koji su izgubili mogućnost upravljanja svojim rukama, omogućilo lakše komuniciranje i veći stepen samostalnosti nego do sad.
