Helsinški parlament građana Banje Luke uputio je saopćenje za javnost u kojerm, kako navode, više od 300 organizacija civilnog društva, inicijativa, fondacija, mreža, pojedinaca i pojedinki, zahtijeva od Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske javno obrazloženje za povlačenje Nacrta Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.
"Nacrt Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, kojim je proširena definicija nasilja prema ženama i definisan femicid kao lišenje života, je povučen iz procedure jer je Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske odustalo od njega, bez ikakvog obrazloženja.
Crna statistika
Očigledno da poražavajuća crna statistika nije bila dovoljna da vlasti RS uvide potrebu donošenja ovog Zakona i da unaprijede zaštitu od nasilja u porodici i nasilju prema ženama.
Prema zvaničnim podacima o stopi kriminaliteta u RS, nasilje u porodici, prema prijavljenom broju slučajeva je na prvom mjestu.
Prosječan broj prijava na mjesečnom nivou za 2023. godinu je 100, a broj žrtava znatno veći. Prošle godine u BiH je ubijeno deset žena uz sedam pokušaja ubistava. Tokom poslednje dvije i po godine skoro 1.500 žena i djece zbrinuto je u sigurnim kućama širom BiH.
Broj izrečenih mjera za zaštitu žrtava je 10% od ukupnog broja prijava, a procesuira se samo 35% slučajeva.
Žene i djeca su predominantne žrtve i taj broj se iz godine u godinu povećava, a načini femicida bivaju sve brutalniji i učestaliji.
Da je ovaj Zakon izglasan, unaprijedio bi se postupak izricanja hitnih mjera zaštite, omogućio bi ženama koje su izložene nasilju da na vlastiti zahtjev budu smještene u sigurnu kuću i dobiju senzibilisanu podršku u oporavku.
Također, omogućio bi ženama koje su žrtve da budu na njima razumljiv način informisane od institucija koje su prepoznate kao subjekti zaštite.
Desničarke organizacije
Međutim, više od 20 desničarskih, populističkih i klerikalnih organizacija se zalažu za tradicionalne vrijednosti, uz javnu podršku predsjednika i premijera RS i političkih stranaka koje imaju većinu u Skupštini RS, unazad mjesecima su zahtijevali da se ovaj Zakon povuče iz daljnje procedure.
Njihovo obrazloženje se zasniva na neutemeljenim tezama da zakon ugrožava tradicionalnu porodicu, te uvodi takozvanu LGBTIQ+ i rodnu ideologiju u zakonsku regulativu.
Da li to znači da je nasilje nad ženama i djecom sastavni dio tradicionalne porodice? Kako vlasti RS opravdavaju povlačenje Zakona iz procedure kada sve veći broj žena doživljava nasilje u porodici i kada je sve više žena ubijeno samo zato što su žene.
Više od 300 organizacija civilnog društva, inicijativa, fondacija, mreža, pojedinaca i pojedinki, zahtjeva od Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske javno obrazloženje za povlačenje Nacrta Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.
Bez obzira što je odložena mogućnost unapređenja zakonodavnog okvira, u cilju obezbjeđenja što adekvatnije zaštite žena i djece od nasilja, apelujemo na sve subjekte zaštite koji su kao takvi prepoznati u važećem Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, da dosljedno i odgovorno nastave sa primjenom postojećih odredbi", piše se u saopćenju.
Potpisnici saopćenja
Organizacije, inicijative i fondacije:
Fondacija Lara, Bijeljina
Sarajevski otvoreni centar
Fondacija Udružene žene
Helsinški parlament građana Banja Luka
BASOC
Project Genesis
DON, Prijedor
UG Srce na dlanu
eTrafika
Radnička solidarnost BiH
Transparency International u BiH
UNSA Geto
KVART Prijedor
Inicijativa Građanke za ustavne promjene – 36 članica i pojedinki iz BiH
Fondacija CURE
Kuća ljudskih prava Banja Luka
Mreža mira – 260 organizacija iz BiH
Vive žene, Zenica
NVO Udruženje građanki Grahovo
Inicijativa Građanki/a Mostar
Ured Trag fondacija u BiH
Udruženje „Novi put“
Udruge PRAVI PUT
Banjalučki centar za ljudska prava
UG Oštra nula
Nera, Konjic
Udruženje Forma F, Mostar
Zdravo da ste, Banja Luka
Pojedinci:
Rubina Čengić, aktivistkinja i novinarka
Bojana Mijić, aktivistkinja
Srđan Puhalo, psiholog i istraživač
Danijela Majstorović, aktivistkinja, Univerzitet u Banjaluci
Murisa Marić, aktivistkinja
Besima Borić, aktivistkinja i političarka
Đulija Aćimović, aktivistkinja
Jadranka Miličević, aktivistkinja
Azra Okić, političarka
Maida Zagorac, aktivistkinja
Esma Drkenda, aktivistkinja
Erduan Katana, aktivista i novinar
Gordana Katana, aktivistkinja I novinarka
Tamara Miščević, aktivistkinja
Nemanja Tubonjić, aktivista
Milica Pralica, aktivistkinja
Jasna Bakšić-Muftić, Univerzitet u Sarajevu
Zlatiborka Popov Momčinović, Univerzitet u Istočnom Sarajevu
Amila Ždralović, Univerzitet u Sarajevu
Milkica Milojević, novinarka i aktivistkinja
Tanja Boromisa, aktivistkinja
