Sve sitnije odbrojavamo do trenutka kad će se rezolucija o Srebrenici naći na stolu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i, sve su prilike, bit će usvojena.
Rezolucija je do danas trebala biti usvojena, ali odgađanja su je stigla i posljednji termin koji je isplivao jeste 23. maj.
Da je borba za 'Nikad više' primarmi cilj ovog ozračja, koje različito utiče ne samo na Bosnu I Hercegovinu nego i na čitav svijet, podsjetio je ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija i najavio borbu u pet dana koji nam slijede.
"U sljedećih pet dana nastavit ćemo raditi na tome da budemo najbolja verzija sebe. Nikad ne odustaj u borbi za 'Nikad više'", poručio je Lagumdžija na društvenim mrežama.
In next 5 days will keep working on being the best version of ourselves. Never give up to fight for “Never Again” #remember srebrenica @SrebrenicaMC pic.twitter.com/hc1vgBMEsg
— Zlatko Lagumdžija (@LagumdzijaZ) May 18, 2024
Kako je Raport sinoć pisao, ambasador BiH pri UN-u obznanio javnosti da je konačno usaglašen tekst rezolucije o Srebrenici, što bi značilo da nema više prepreka za njeno usvajanje.
S druge strane, negatori genocida koje predvodi najglasniji među njima, predsjednik bh. entiteta Milorad Dodik (i to u zemlji, da podsjetimo, u kojoj je prema 'zakonu bivšeg visokog predstavnika u BiH Valenina Inzka', zabranjeno negiranje genocida), najagilniji su u lobiranju za neusvajanje.
Da se 'boji' etikete 'genocidnog naroda', koja je zabranjena po Međunarodnom humanitarnom pravu, tj. kolektivne krivice, svjedoči i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji saziva i putuje ne bi li preveslao koga da ne glasa za rezoluciju.
Iako je svjestan da su male šanse, prema sopstvenom priznanju, ne odustaje.
A ne odustaje ni Peter Szijjarto, radikalni desničar i premijer Mađarske te veliki prijatelj Milorada Dodika, koji je jučer ne jednom, nego više puta izjavio da Mađarska neće učestvovati u 'dehumanizovanju' Srba, odnosno neće podržati usvajanje rezolucije.
Bilo kako bilo, Zlatko Lagumdžija je objavio i konačni tekst rezolucije.
"Napominjući da je procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, i dalje od središnje važnosti za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te za obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, te priznajući da je snažna regionalna suradnja između nacionalnih tužiteljstava ključna u promicanju mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regiji.
Ponavljajući nepokolebljivu predanost održavanju stabilnosti i promicanju jedinstva u različitosti u Bosni i Hercegovini.
Napominjući da će se 2025. godine obilježiti trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, tisuće raseljenih i obitelji i zajednice razorene:
1. Odlučuje 11. juli odrediti Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;
2. Osuđuje bez zadrške svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i putem svojih obrazovnih sistema, razvojem odgovarajućih programa, također u sjećanje, prema sprječavanju poricanja i iskrivljavanja te pojave genocida u budućnosti;
3. Također osuđuje bez zadrške radnje kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojnog pokopa, te poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji još nisu izvedeni pred lice pravde;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema potrebi, i međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;
6. Moli glavnog tajnika da uspostavi program za informiranje pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, započinjući svoje aktivnosti pripremama za tridesetu godišnjicu 2025. godine, a također moli glavnog sekretara da ovu rezoluciju stavi na znanje svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva radi odgovarajućeg obilježavanja;
7. Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike, da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen i čast žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja svijesti javnosti.
O rezoluciji o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) glasat će 23. maja.
