Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predložit će Sudu BiH da donese privremenu mjeru obustave primjene Pravilnika o mjerenju gledanosti TV kuća u BiH koji je donio Institut za mjeriteljstvo BiH, jer postoje sumnje da bi dalja primjena tog pravilnika mogla uzrokovati koruptivne aktivnosti.
Prijedlog Komisije je da se privremena mjera donese do okončanja upravnog spora koji o tom pravilniku vodi Sud BiH.
Na današnjoj sjednici u Sarajevu Komisija je o ovom pravilniku trebala ispitati Milicu Ristović-Krstić, direktoricu Instituta za mjeriteljstvo BiH koja je na čelu Instituta od marta prošle godine.
Poslovi „teški“ 40 miliona maraka
Saslušanje je inicirano predstavkom koja je stigla na adresu Komisije, a odnosi se na zakonitost rada Ristović-Krstić koja je u prošloj godini izmijenila čak 14 podzakonskih akata koje primjenjuje Institut u svom radu i na osnovu kojih se određuje dodjeljivanje poslova vrijednih desetine miliona maraka u oblasti mjeriteljstva na godišnjem nivou.
Primjedbe koje su upućene na račun Ristović-Krstić najviše se odnose na izmjenu Pravilnika o mjerenju gledanosti TV stanica u BiH.
Ove rezultate mjerenja koristi medijska industrija, kao podlogu za komercijalnu prodaju marketing prostora krajnjim oglašivačima.
Branislav Borenović (PDP), državni zastupnik i član Komisije kazao je da su poslovi mjerenja gledanosti TV kuća koje određuje ovaj pravilnik „teški“ oko 40 miliona maraka na godišnjem nivou i da se mora učiniti sve da se spriječi potencijalna korupcija u ovoj oblasti.
A, da u ovom slučaju sve „miriše ili smrdi“ na korupciju, govore sve glasnije sumnje se da se iza izmjene tog pravilnika kriju lični interesi pojedinaca iz SNSD-a, konkretno članova porodice predsjednike Republike Srpske Milorada Dodika da u potpunosti ovladaju medijskom scenom u BiH.
Naime, nakon što su SNSD i Dodik kriminalizacijom klevete u RS već ušutkali dio medija čija izvještavanja im ne idu u prilog, sumnja se da sada preko Ristović-Krstić, provjerenim kadrom SNSD-a, žele upravljati rezultatima mjerenja gledanosti TV stanica u BiH.
Neki mediji su ranije već objavili da će poslove mjeriteljstva dobiti firma bliska Igoru Dodiku, sinu Milorada Dodika.
Poznato je da svaki oglašivač koji se primjerice želi reklamirati na određenoj TV stanici prati rezultate gledanosti TV kuće kojoj će platiti emitovanje reklame.
Uvjeti niko ne može ispuniti, čeka li se nova firma?
Ukoliko, primjerice, poslove mjerenja gledanosti dobije firma pod kontrolom SNSD-a, na taj način ta firma ostvaruje i kontrolu nad raspodjelom novca iz marketinške industrije.
Naravno, bespoštedna borba nad kontrolom mjerenja gledanosti TV stanica i propisivanje uvjeta za mjerne uređaje koje za sada u BiH niko ne može ispuniti, govore u prilog sumnjama da se želi obezbijediti monopolistički utjecaj u ovoj oblasti, ali i onima da se rezultatima gledanosti želi manipulirati.
A, gdje ima monopola, naročito kada su mediji u pitanju, onda postoji i opasnost od cenzure i od eliminacije iz raspodjele marketinškog kolača za SNSD nepodobnim komercijalnim TV kućama, što bi moglo u konačnici dovesti i do njihovog gašenja.
Posebno su sumnjive odredbe člana 7. Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim uslovima za mjerila gledanosti, takozvanih peoplemetara.
Naime, Ristović- Krstić je između ostalog propisala da "dimenzije internet-peoplemetara ne smiju biti veće od 10cm x 7cm x 3cm kako bi se mogao postaviti i ugraditi u svako domaćinstvo."
Na ovaj način je „nacrtala“ kakav peoplemeter mora imati firma ovlaštena za mjerenje gledanosti i dala mogućnost da taj posao rade samo oni koji imaju uređaje propisanih dimenzija, dok u ranijem pravilniku takve odredbe nije bilo.
Trenutno ovaj uvjet ne ispunjava nijedna agencija za mjerenje gledanosti u BiH, iako je ranije taj posao kvalitetno i bez problema radila jedna mjeriteljska laboratorija iz Sarajeva koja je imala sve potrebne dozvole, licence i certifikate.
Međutim, prema novim i standardima SNSD-ove direktorice Instituta, oni sada taj posao ne mogu obavljati.
No, o ovom pravilniku članovi Komisije danas direktoricu Instituta nisu mogli ništa pitati, jer Poslovnik o radu Komisije propisuje da u slučaju da je o nekom predmetu pokrenut sudski spor, onda se za vrijeme trajanja tog spora ne mogu vršiti saslušanja.
Komisija je našla kompromisno rješenje i Ristović-Krstić je ispitivala o pitanjima iz domena rada koja nisu predmet sudskog spora.
Skandalozno je to što je saslušanje direktorice Instituta za mjeriteljstvo BiH, ali i članova Savjeta za mjeriteljstvo pokazalo da Institut, kao veoma važna državna institucija, i Savjet, kao tijelo koje bi trebalo unaprijediti rad Instituta, ne ispunjavaju zakonom propisane obaveze.
Tako Institut, odnosno Dodikova direktorica, uopće nije konsultovala Savjet pri izmjeni podzakonskih akata, iako to Zakon o mjeriteljstvu BiH striktno propisuje.
Ristović-Krstić je konsultovala tek pojedine članove Savjeta, ali sjednica Savjeta, na kojoj se o izmjenama trebalo izjasniti svih 15 članova koji dolaze iz različitih institucija iz entiteta Federacije BiH i RS, te s nivoa državnih institucija, nije održana.
Odgovarajući na pitanja državne zastupnice i članice Komisije Ermine Salkičević-Dizdarević (SDP) o procedurama donošenja akata u Institutu, te kako je primjerice pokrenuta procedura izmjene Pravilnika mjeriteljskih laboratorija, Ristović-Krstić je na drzak način pokušala državnoj zastupnici skrenuti pažnju da je pita o aktu koji još nije usvojen i da to pitanje nije predmet njenog saslušanja.
I na jedno od pitanja koje se odnose na procedure mijenjana akata u Institutu, Ristović-Krstić je odgovorila:
"Smatram vaše pitanje neprimjerenim i instruisanim“.
Ristović- Krstić obmanula Komisiju
Izmjenu podzakonskih akata direktorica Instituta je pravdala potrebom tehničkog unapređenja i podizanja standarda, kao i usklađivanjem s evropskim standardima.
Na pitanje je li pri izmjeni akata tražena saglasnost Direkcije za evropske integracije BiH, Ristović-Krstić je dala takav odgovor iz kojeg se naslućuje da u onim dijelovima gdje je DEI trebao biti konsultovan, da su konsultacije i izvršene.
Međutim, Raport je u posjedu dopisa DEI BiH u kojem jasno stoji da Institut za mjeriteljstvo BiH, prilikom izrade Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim uslovima za mjerila gledanosti - peoplemetara, "nije postupio u skladu s zakonodavnom procedurom BiH odnosno s članom 18. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH članom VI Odluke o DEI, te članovima 3. i 4. odluke o postupku usklađivanja zakonodavstva".
Ovu činjenicu je Ristović- Krstić prešutjela i na taj način je, a sve s osmijehom na licu i uz bahato ponašanje, obmanula Komisiju za borbu protiv korupcije.
Na pitanje novinarke Raporta, nakon sjednice, zbog čega je DEI dao ovakav odgovor i zašto je rekla neistinu pred Komisijom da su dobili potrebne saglasnosti DEI BiH za mijenjane akte, Ristović-Krstić je pokušala osporiti i kompetencije i nadležnost DEI BiH.
Na našu opasku da ona nije kompetentna da ocjenjuje rad DEI-ja, Ristović-Krstić je kazala da ona može o tome govoriti, jer poznaje procedure i da je ona „ambasadorica“.
Podsjetili smo direktoricu Instituta, da je ona bivša ambasadorica BiH u Grčkoj, a da je sad na novoj funkciji.
Kojić "advokatisao“ direktorici
Inače, Ristović- Krstić je za ambasadoricu imenovana 2019, godine, u vrijeme kad je Milorad Dodik bio član Predsjedništva BiH.
Jedino po čemu je iz perioda diplomatije ostala poznata jeste to da je odbila instrukciju Ministarstva vanjskih poslova BiH da u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici 11. jula zastave i na Ambasadi BiH u Grčkoj budu spuštene na pola koplja.
Indikativno je na današnjoj sjednici bilo i ponašanje Milorada Kojića, državnog zastupnika iz SNSD-a i člana Komisije.
On je na sve načine prvo pokušao spriječiti saslušanje Ristović-Krstić.
Kada je većina članova Komisije donijela odluku o saslušanju bez pitanja o pravilniku o kojem će odlučiti Sud BiH, Kojić je pokušao određivati kolegama iz Komisije šta smiju, a šta ne smiju pitati direktoricu Instituta.
Skandalozno je danas bilo i ponašanje Dragane Kalaba, predsjedavajuće Savjeta za mjeriteljstvo, koja dolazi iz entiteta RS.
Iako je Savjet imenovalo Vijeće ministara BiH, Kalaba prvo nije htjela odgovoriti na pitanje kome je odgovorna za svoj rad.
Kasnije je rekla da je odgovorna „Vladi RS“, jer ju je ona predložila za članstvo u Savjetu.
Na pitanje članice Komisije Salkičević-Dizdarević, "kome su odgovorni za svoj rad“, nisu htjela odgovoriti ni još dva člana Savjeta iz RS-a .
Članovi Savjeta iz RS odbili reći kome su odgovorni za svoj rad
Reagirao je državni zastupnik i član Komisije Safet Kešo (SDA) koji je Kalabi kazao da je ona odgovorna Vijeću ministara BiH koje ju je i imenovalo, a da "Vladi RS može biti zahvalna što ju je predložila“.
Kešo je ukazao i na to da je Savjet za mjeriteljstvo očigledno marginaliziran, a da bi to tijelo trebalo usmjeravati razvoj mjeriteljstva u BiH te je kazao da je apsurdno da članovi Savjeta ne znaju svoje nadležnosti.
"Ovo bi trebao biti Institut koji fercera kao švicarska urica, a čini mi se da ovdje i druge adrese nisu obavili svoj posao. Direktorica je trebala obaviti konsultacije sa svima, ali ih je očigledno obavila selektivno“, kazao je Kešo.
Inače, aktuelni saziv Savjeta imenovala je bivša vlast 2020. godine na period od četiri godine. No, oni su se od tada, prema riječima direktorice Instituta, sastali samo dva puta.
Današnje saslušanje, nažalost je otkrilo da ovaj Savjet faktički ništa i ne radi.
Njegova predsjednica odriče se i onih nadležnosti koje je propisao Zakon, a kako se danas moglo vidjeti sve kako bi zaštitila postupke SNSD-ove direktorice.
U jednom trenutku, kada je Ristović-Krstić po ko zna koji put pokušala dirigirati parlamentarcima šta je smiju, a šta ne smiju pitati, Borenović joj je uzvratio:
„Vidimo mi da ste vi ovdje i Savjet i sve“, što dovoljno ilustruje količinu iskazane samovolje aktuelne direktorice Instituta.
Premda Komisija zbog aktuelnog sudskog spora nije mogla donijeti konkretnije zaključke i detaljnije „pretresti“ rad Instituta za mjeriteljstvo i aktivnosti SNSD-ove direktorice, konstatirano je da je dobro što je ovo pitanje otvoreno i da će Komisija, ali i parlamentarci članovi tog tijela pratiti šta se dešava u toj oblasti.
