Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da bi Ukrajina trebala imati pravo gađati mete unutar Rusije s kojih se izvode napadi na ukrajinski teritorij.
"Moramo dopustiti Ukrajincima da neutraliziraju vojna mjesta s kojih su projektili ispaljeni, ali ne i druge civilne ili vojne mete. Ne želimo eskalirati", rekao je jučer, govoreći zajedno s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
Scholz je bio oprezniji, rekavši da ukrajinska upotreba zapadnog oružja "uvijek mora biti unutar okvira međunarodnog prava". Komentari dvojice čelnika dio su šire rasprave koja uzburkava zapadne saveznike Ukrajine.
Dva najosjetljivija pitanja na dnevnom redu sastanka ministara odbrane, koji se jučer održao u Briselu, bila su treba li Ukrajini dopustiti korištenje doniranog oružja za napade na ruski teritorij i trebaju li ukrajinski saveznici poslati vlastite trupe kako bi ubrzali obuku ukrajinskih snaga, što je također ideja koju je pokrenuo Macron.
EU duboko podijeljena
Zemlje EU duboko su podijeljene oko obje teme, rekao je visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell.
"Uklanjanje ograničenja oko korištenja zapadnog oružja je odluka koju treba donijeti svaka pojedinačna država članica. To je njihova odgovornost. Niko ne može prisiliti državu članicu da ukine ta ograničenja", rekao je.
To nije samo problem Evropske unije. Američki predsjednik Joe Biden također je pod pritiskom Kongresa da odgovori na molbe Kijeva i izričito dopusti Ukrajini da gađa ciljeve u Rusiji doniranim oružjem.
Govoreći u Briselu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je: "Mi, i to je činjenica, ne možemo riskirati podršku naših partnera — zato ne koristimo oružje naših partnera za napad na ruski teritorij. Zato vas molimo da nam dopustite da to učinimo".
Neke evropske zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, baltičkih država, Finske, Poljske i drugih nemaju problem s time da Ukrajina gađa mete u Rusiji.
"Osim streljiva i protuzračne odbrane, dvije stvari mogu pomoći Ukrajini da dosegne prijelomnu točku za pobjedu u ratu: ubrzavanje obuke za ukrajinske borce i dopuštenje Ukrajini da napadne vojne ciljeve u Rusiji", tweetao je estonski ministar odbrane Hanno Pevkur.
"Nije naš posao da Ukrajincima vežemo ruke", rekao je finski predsjednik Alexander Stubb. To je stajalište i glavnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga. Ali zemlje poput Njemačke i Italije mnogo su opreznije oko prelaska crvene linije s nuklearno naoružanom Rusijom.
Putin prijeti ozbiljnim posljedicama
Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je Evropi "ozbiljnim posljedicama" ako se Ukrajini u budućnosti dopusti da protiv ruskog teritorija koristi dalekometno precizno oružje koje isporučuje Zapad.
"Ti predstavnici NATO-a, posebno u Evropi i posebno u malim zemljama, trebali bi shvatiti s čime se igraju", rekao je Putin u glavnom gradu Uzbekistana Taškentu na kraju državnog posjeta.
Nagovijestio je da bi Rusija mogla poduzeti vojne protumjere, te je rekao da osobito manje zemlje ne bi smjele zaboraviti da njihovi teritoriji nisu veliki i da su gusto naseljeni.
Prema Putinu, takvo odobrenje zapadnih država predstavljalo bi direktnu konfrontaciju između Rusije i Zapada. U tom kontekstu 71-godišnjak se još jednom osvrnuo na rusko strateško nuklearno oružje.
Također je doveo u pitanje moguću zaštitu zemalja NATO-a od strane SAD-a. "Ako se ozbiljne posljedice za Evropu materijaliziraju, kako će se SAD ponašati s obzirom na naš paritet u strateškom naoružanju?", upitao je.
