Ljudski posjetitelji Marsa trebaju se negdje skloniti od radijacije, temperaturnih promjena i oluja prašine koje muče planet.
Ako je planet imalo sličan Zemlji ili Mjesecu, možda ima velike podzemne cijevi lave u kojima bi se mogla nalaziti skloništa. Srušeni dijelovi cijevi lave, zvani krovni prozori, mogli bi omogućiti pristup tim podzemnim skloništima.
Vodi li ova rupa na Marsu do veće podzemne pećine?
Ova je slika snimljena kamerom High-Resolution Imaging Science Experiment (HiRISE) na NASA-inom Mars Reconnaissance Orbiteru (MRO).
Jama je široka samo nekoliko metara i nalazi se u regiji Arsia Mons na Marsu. Arsia Mons je jedan od tri uspavana vulkana u grupi od tri vulkana Tharsis Montes.
Regija Tharsis Tharsis Bulge golema je vulkanska ravnica promjera hiljade kilometara. Povišen je u usporedbi s ostatkom Marsa i prosječno je oko 10 km iznad srednje nadmorske visine planeta. Regija je očito bila vulkanski aktivna u prošlosti, a značajke poput jame izravan su rezultat drevne vulkanske aktivnosti.
Nekoliko jama u regiji Arsia Mons mogu biti urušeni krovni prozori ili otvori u podzemnim cijevima lave.
Međutim, postoji mnogo neizvjesnosti. Slika jednog od njih pokazuje osvijetljenu bočnu stijenku, što bi moglo značiti da se radi samo o cilindričnoj jami.
Rupa na prikazanoj slici mogla bi biti samo jama ili okno, a ne ulaz u špilju ili cijev lave. Takve se nalaze se na havajskim vulkanima, gdje se nazivaju jamskim kraterima. Ne povezuju se s dugim špiljama ili cijevima lave. Oni su rezultat kolapsa koji se dogodio mnogo dublje pod zemljom.
Na Havajima, jamski krateri sežu od 6 do 186 metara dubine i od 8 do 1140 metara širine. Jama Arsia Mons na glavnoj slici duboka je samo oko 178 metara.
Mnogo bolje razumijemo jame i cijevi lave na Mjesecu nego na Marsu. Znamo da su neki od njih termički stabilni na oko 17 stepeni Celzijevih. Imamo i njihove bolje slike, s intrigantnim pogledima podova prekrivenih stijenama.
Mnogo se razmišlja o tome kako istražiti te lunarne špilje i cijevi lave, uključujući konceptualne dizajne za robote koji bi ih mogli istraživati. Možda bi se na Mjesecu astronauti mogli skloniti u staništa na napuhavanje unutar ovih cijevi, gdje su zaštićeni od temperaturnih promjena, zračenja i mikrometeorita.
Ali Mars je drugo pitanje. Nema razloga da cijevi lave ne postoje na Marsu. Zapravo, gravitacija Marsa je mnogo slabija od Zemljine, a to bi trebalo omogućiti mnogo veće cijevi.
Slike Marsa pokazuju rilese, koji su srušene cijevi. Čini se vjerovatnim da se nisu sve ove cijevi urušile i stvorile rile.
Jedna jama na marsovskom vulkanu, Pavis Mons, posebno je intrigantna. Ispod jame postoji nekakva praznina, ali teško je utvrditi prirodu jame. Je li to lava cijev? Ako jest, zasjenjuje većinu cijevi na Zemlji.
Marsovske cijevi lave još uvijek su misterij. Naučnici su pronašli mnoštvo morfoloških dokaza koji sugeriraju da ih ima mnogo.
Ali u nauci ne možete pretpostaviti da postoje, iako se čini vjerovatnim da jesu. Nema jasnog razloga zašto ne bi bili. Bi li jednog dana mogli pružiti utočište astronautima? Može biti.
Prvo nam treba robotska misija da ih istražimo.
