"Nije nimalo jednostavno raditi u trgovini. Pljačke se dešavaju svakodnevno. Dolazim na posao pod stresom i cijelo vrijeme razmišljam tko će me povrijediti. Nismo obezbijeđeni, ni zaštićeni, niko nas ne benda ni zašto“, kaže prodavač u trgovini u Sarajevu koji je želio ostati anoniman (ime poznato redakciji).
Ističe kako su se u posljednjih tri mjeseca u trgovini u kojoj radi dogodile tri pljačke.
Mersiha Beširević, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBH) kazala je za RSE kako predstavnici STBiH-a redovno obilaze radnike koji su bili izloženi napadu razbojnika, te da ima pružaju materijalnu, financijsku i psihološku pomoć.
„Naša iskustva govore kako ti napadi ostavljaju dugoročne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje tih ljudi i ono se jako teško vraćaju na svoja radna mjesta“, naglasila je Beširović.
Radnici odgovorni za štetu u objektu
U posljednjih nekoliko godina, radnici u trgovinama su bili odgovorni za svu štetu nastalu u objektu, no to se promijenilo, kaže Beširević.
„Radnici su bili odgovorni za nadoknadu štetu izazvanom krađom. Bili smo i svjedoci da su neke radnice sa svojom krhkom građom znale i spriječiti krađu. To je na neki način bio i bijes tih radnica koje su, ionako, radile za malu plaću, pa ih je trebala neka treća osoba dodatno osiromašiti. U takvim situacijama su same reagirale, što je svakako pogrešno i opasno“, istakla je Beširović.
U STBiH-u također dodaju kako su posebno na udaru male trgovine u 'zavučenim' ulicama, dok su radnici u tržnim centrima daleko zaštićeniji.
„Ovo pitanje je trebalo biti riješeno Zakonom o zaštiti na radu. Kada smo o tome pokušali razgovarati sa poslodavcima i s predstavnicima vlasti, dobili smo odgovor da je Zakon o zaštiti na radu već davno usuglašen sa sindikatom. Tada sindikat trgovine nije bio dio tog procesa. Mi postavljamo pitanje - zašto o ovom problemu jedino govori sindikat trgovine, a ne i drugi sindikati“, objašnjava Beširović.
Svjetska banka procjenjuje se da će potrošnja u BiH pasti za 3,5 do 6,7 procenata što će dovesti do povećanja siromaštva u 2020.
Novi Zakon o zaštiti na radu u Parlamentu FBiH usvojen je u oktobru 2020. godine i zamijenio je zakon koji je donesen 1990. godine.
Bazirao se na zaštitu zdravlja radnika usljed pandemije korona virusa.
Njime su propisani opći zahtjevi za sigurne i zdrave uvjete rada, obaveze poslodavaca, organiziranje i provođenje zaštite na radu i načela u provođenju mjera zaštite na radu, obaveze i prava radnika, obavještavanja i savjetovanja sa radnicima i njihovim predstavnicima.
Strah među ljudima
Građani Sarajeva kažu kako im nije jednostavno posmatrati sve što se događa u gradu u kojem žive.
„To je kriva naša sigurnosna služba. Čim padne prvi mrak, primorani smo bježati u kuće. Meni je preko 70 godina, ali ovo nisam doživio da se strah toliko zavukao u ljude. Više nas ne tretiraju kao ljude, naročito ovi političari“, ističe Šaban iz Sarajeva.
Njegov sugrađanin Rasim kaže kako je zabrinut, najviše zbog porodice.
„Mislim da su našim policajcima oduzete ovlasti. Oni ne mogu reagarati kada hoće. Lično znam jedan slučaj kada su kod dečka na Dobrinji (naselje u Sarajevu) našli nekih deset grama malo jače droge, vratio se kući prije inspektora. Dostupan je sudu, a sa suda ga puste odmah. Tu bi trebalo nešto mijenjati“.
Prema podacima Federalne uprave policije (FUP) u Federaciji BiH (FBiH) u prvih 11 mjeseci 2020. godine počinjeno je 5.713 krivičnih djela imovinskog kriminala (2.121 krađa, 3.056 teških krađa, 14 razbojničkih krađa, 522 razbojništva). Najveći broj krivičnih djela imovinskog kriminala evidentiran je u Sarajevskom, Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu, navode u FUP-u.
Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajeva (MUP KS), za Radio Slobodna Europa (RSE), navodi kako su krađa i teška krađa najučestalija kaznena djela u tom kantonu.
U prvih 11 mjeseci 2020 godine u KS evidentirano je 2.077 teških krađa i krađa. U prosjeku je zabilježeno i oko 20 kršenja policijskog sata, koji je na snazi od 23 do 5 sati. Mjera zabrane kretanja nakon 11 do 5 sati ujutru u FBiH je uvedena 10. novembra usljed porasta broja novozaraženih koronavirusom.
U Republici Srpskoj (RS) u prvih deset mjeseci 2020. godine počinjena su 1.863 krivičnih djela imovinskog kriminala (978 krađe, 851 teške krađe, 34 razbojništva), dok je u Brčko distriktu u istom razdoblju počinjeno 156 tih krivičnih djela.
Koji su uzroci kriminaliteta?
Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, smatra da svaki porast bilo kojeg kriminala treba zabrinuti društvo, a uzroke treba analizirati.
„Moramo tragati za uzorcima takvog ponašanja, kako bi mogli da na vrijeme djelujemo kako bi sa smanjila stopa tog kriminala. Razlozi mogu biti višestruki. Za prave uzorke ove pojave, potrebno je uraditi detaljno istraživanje za davanje neke konačne ocjene“, naglasio je Korajlić.
U studiji „Pregled stanja u oblasti policije“ Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva iz 2013. godine navedeno je da BiH, ukoliko želi napredovati u euro-atlanskim integracijama, treba napraviti i reformu policijskih struktura.
U BiH krivično -pravni sistem, javnost još uvijek ne doživljava kao službu države koja je u potpunoj funkciji građana.
Nadzor, transparentnost i odgovornost, još uvijek su pojmovi koji nisu u fokusu institucija vlasti prilikom obavljanja svojih poslova i zadataka na stvaranju adekvatnog sigurnosnog okruženja, navedeno je između ostalog u studiji.
