Rusija se suočava s valom destukcije koja im stiže iz novog pravca.
Velike probleme im stvaraju male bespilotne letjelice kojima upravljaju partizanske skupine koja se nalaze unutar ruskih granica ili na okupiranom teritoriju u Ukrajini.
Novo oružje čini postojeće sigurnosne mjere zastarjelima i otvara mnoge nove važne mete za sabotaže. Uz rastuću sposobnost Ukrajine za dugometne napade bespilotnim letjelicama, male diverzantske bespilotne letjelice mogle bi istovremeno zapaliti Rusiju i baciti je u mrak. Ali učinci možda neće dugo biti ograničeni na Rusiju, piše Forbes.
Prošlog maja je napadnut Kremlj s malim kvadrokopterima kratkog dometa koji su doletjeli s udaljenosti od najviše nekoliko kilometara od mete. Dok su veće bespilotne letjelice vjerovatno lansirane iz Ukrajine također pogodile Moskvu, unutar Rusije postoje skupine koje izvode takve napade. Iako je napad simboličan ima svoj smisao.
Nije lako odvojiti napade dronovima od pozadinske buke nezadovoljstva koje vlada u Rusiji. Odgovorni iz ukrajinske OSINT agencije Molfar, koja prati sabotaže unutar Rusije, reklu Forbesovu Davidu Hamblingu da ne broje slučajeve u kojima su korištene male bespilotne letjelice.
🇷🇺🇺🇦Rusia publica imágenes de un ataque contra almacenes del ejército de #Ucrania usando un dron "Forpost".
🇬🇧#Russia publishes footage of an attack on Ukrainian army warehouses using a "Forpost" drone. pic.twitter.com/ZM0KDzGvj2— Portal Vinted (@tgn1162) March 18, 2022
Ponekad postoje naznake da su napad izvele lokalne skupine dronovima. Na primjer, jedan nedavni napad FPV dronom (First Person View, pogled iz prvog lica op.a.) koji je uništio mobilni protuzračni obrambeni sustav BUK dogodio se šezdeset kilometara iza ruskih linija, daleko izvan dometa FPV-a.
Ruski teretni voz iskočio je iz šina nakon što je dron pogodio cisternu koja je prevozila dizel gorivo u prvom napadu te vrste. Ukrajinske bespilotne letjelice dugog dometa ne mogu, koliko je poznato, pogoditi pokretne mete i nikada nisu gađale vlakove, tako da ovo opet izgleda kao FPV napad kratkog dometa.
Tu je i video FPV napada na ruske trafostanice. Starije trafostanice još uvijek koriste zapaljivo ulje za hlađenje, tako da žestoko gore kada se zapale i osjetljive su čak i na male eksplozije. U posljednje vrijeme sve češće su ruske trafostanice zaštićene svjetlosnom mrežom: to ne bi zaustavilo 180 kilograma težak dron dugog dometa i čini se da služe da obranu od bombi iz malih diverzantskih dronova.
Napadi pokazuju kako male bespilotne letjelice mogu pogoditi važne ciljeve sa sigurne udaljenosti. Sve veći broj skupina sada može izvoditi takve napade.
Nakon napada na Kremlj, CNN je javio da je Ukrajina kultivirala mrežu agenata i simpatizera unutar Rusije koji rade na izvođenju sabotaža protiv ruskih ciljeva i počela ih je opskrbljivati bespilotnim letjelicama za organizaciju napada, pozivajući se na američke obavještajne izvore.
Od tada su razne ruske oporbene skupine počele djelovati. Tatarska skupina koja sebe naziva Machine Uprising ili Rise of the Drones (Ustanak strojeva ili Uspon dronova u slobodnom prijevodu op.a.) stvorena kao odgovor na represiju okupatora protiv Tatara nudi savjete kako koristiti dronove, uključujući preuzimanje softvera, piše Forbes.
Partizan koji se koristi imenom Medici, osnivač grupe Bijeli medvjed, rekao mi je da postoji nekoliko grupa u Ukrajini pod ruskom okupacijom plus anti-Putin grupe unutar same Rusije koje sada kupuju i koriste male bespilotne letjelice za napade.
Rusi su brzo shvatili prijetnju, ali suprotstaviti joj se nije jednostavno. Zone zabrane leta bespilotnim letjelicama sada su nametnute u velikim dijelovima Rusije, hobi upravljanja dronovima ograničen je isključivo na Sibir.
Rusija također ometa GPS signale iznad velikog dijela svog teritorija u pokušaju da spriječi let bespilotnih letjelica. Iako će ovo zaustaviti mnoge kvadkoptere, beskorisno je protiv jeftinih FPV dronova koji nemaju satelitsku navigaciju.
Postoje stroga pravila o uvozu dronova, što stvara probleme ruskim volonterskim skupinama koje pokušavaju kupiti dronove. No, kako primjećuje CNN, krijumčarenje dronovima je uobičajeno, a omogućeno je visokom razinom korupcije među graničarima. U Rusiji kao što je primijetio jedan doušnik, 'gotovina čini čuda'.
Postoji određena ironija u tome što Rusija trpi sabotažu bespilotnim letjelicama kada su vjerojatno ruske infiltracijske jedinice usavršile metodu.
Godine 2015-18, godinama prije najnovije invazije, niz masivnih eksplozija pogodio je ukrajinska skladišta streljiva. U jednom takvom događaju u blizini Harkiva, požar i eksplozija uništili su tisuće tona streljiva i prisilili na evakuaciju 20.000 ljudi iz obližnjih kuća. Gledajući unatrag, ovi napadi, koji su uništili milijarde dolara topničkog streljiva, raketa i drugog streljiva, bili su učinkovit način slabljenja Ukrajine i čineći je manje sposobnom za borbu u ratu koji je uslijedio.
Sada su stvari preokrenute i sama Rusija suočava se s raširenim napadima dronovima.
