Izrael i libanska islamistička grupa Hezbollah, koju podržava Iran, pojačavaju prekogranične napade nakon mjeseci borbi niskog intenziteta.
Zbog toga je izraelska vojska upozorila da je spremna pokrenuti napad velikih razmjera na svoju sjevernu granicu.
Budući da obje strane razmjenjuju vatru više od osam mjeseci, eksperti kažu da Izrael smatra da više ne može ignorirati svoj sjeverni front ili odgađati poduzimanje akcije, prenosi CNN.
Čini se da je pravi rat postao vjerovatniji - čak i da obje strane nemaju želju za njim, vjeruju analitičari.
Zašto se Izrael i Hezbollah bore?
Liban i Izrael su već decenijama službeno u ratnom stanju.
Izrael je pokrenuo razornu invaziju na Liban 1982. godine, šaljući tenkove sve do glavnog grada Bejruta, nakon što je bio izložen napadu palestinskih militanata.
Potom je 22 godine okupirao južni Liban dok ga nije istjerao Hezbollah, koji se "izvukao" iz ruševina izraelske invazije.
Hezbollah je libanski pokret koji podržava Iran s jednom od najmoćnijih paravojnih snaga u regiji.
Grupa "otpora" ima zadatak boriti se s Izraelom, koji Bejrut klasificira kao neprijateljsku državu. Veliki dio zapadnog svijeta proglasio je Hezbollah terorističkom organizacijom.
Od tada su dvije strane sporadično razmjenjivale vatru, ali napetosti su proključale 2006. kada je Izrael ponovo zaratio u južnom Libanu nakon što je Hezbollah oteo dva izraelska vojnika.
U tom sukobu ubijeno je više od 1.000 Libanaca, uglavnom civila, te 49 izraelskih civila i 121 vojnik.
Dvije godine kasnije, Hezbollah je vratio posmrtne ostatke otetih vojnika u zamjenu za oslobađanje libanskih i palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima, kao i tijela militanata koje je Izrael držao.
Posljednja neprijateljstva između Izraela i Hezbollaha počela su nakon što je Hamas napao Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 ljudi i otevši 250, prema izraelskim vlastima.
To je izazvalo Izrael da krene u rat s Hamasom u Gazi, tokom kojeg je sravnio veliki dio teritorije i ubio više od 37.000 Palestinaca.
Hezbollah je objavio da njegova trenutna borbi s Izraelom ima za cilj podršku Palestincima u Gazi.
Vojna sposobnost libanske grupe porasla je od 2006., kada se uglavnom oslanjala na neprecizne rakete Katyusha iz sovjetske ere.
Danas, vođa Hezbollaha Hassan Nasrallah kaže da njegova grupa ima više od 100.000 boraca i rezervista.
Također se vjeruje da grupa posjeduje 150.000 raketa koje bi mogle nadvladati izraelsku odbranu ako izbije sveopći rat.
Zašto se sada rasplamsavaju tenzije?
Sukob između Izraela i Hezbollaha postupno se zaoštrava od 7. oktobra, rekao je Heiko Wimmen, direktor projekta za Irak, Siriju i Liban pri International Crisis Group, institutu sa sjedištem u Briselu.
"To je usporena eskalacija koja se penje prema gore.
Međutim, obje su se strane u zadnje vrijeme približile ratu jer su sukobi preko granice porasli.
Jasno je da postoji eskalacija", rekao je Wimmen, posebno u pogledu smrtnih slučajeva s obje strane granice i vrste oružja koje je Hezbollah rasporedio.
Izraelski rezervista ubijen je u udaru Hezbollaha na selo u sjevernom Izraelu prošle sedmice, čime je ukupan broj poginulih izraelskih vojnika porastao na 19.
Izrael je ubio jednog od najviših komandanata Hezbollaha, Samija Abdullu, u napadu na južni Liban ove sedmice.
Izraelska vojska (IDF) je saopćila da je on odgovoran za višestruke napade na izraelske civile tokom nekoliko godina.
U znak odmazde, Hezbollah je u srijedu ispalio više od 200 raketa prema Izraelu i značajan, ali manji baraž u četvrtak.
Israel i Hezbollah također napadaju puno dublje u teritoriju jedni drugih nego što su bili na početku rata, kada su borbe bile ograničene na otprilike četiri kilometra radijusa granice s obje strane.
Međutim, Hezbollah je sada pucao unutar 35 kilometara na Izrael, dok je Izrael gađao područja Libana više od 120 kilometara sjeverno.
Amal Saad, ekspert za Hezbollah, rekla je da je eskalacija sukoba "značajno odstupanje od prijašnjih rasplamsavanja koja su se dogodila od 8. oktobra".
„Ova faza nadilazi puki odgovor na izraelske napade i ponovno uspostavljanje odvraćanja. Uključuje prenošenje novih poruka i strategija,” napisala je Saad na mreži X.
Sukob je postao vrlo vidljiv i teško ga je ignorirati, dodao je Wimmen.
Tvrdi da se izraelski zvaničnici osjećaju prisiljenima odgovoriti u jeku pritiska krajnje desničarskih ministara u vladi premijera Benjamina Netanyahua.
Postoji pritisak unutar vlade i izraelske vojske da poduzmu akciju na sjeveru, rekao je za CNN Ronni Shaked, naučnik na Univerzitetu u Jerusalemu.
“Niko ne može živjeti u ovoj situaciji”, kaže on.
Nova oružja u igri
Prekogranični sukob doveo je do pojave novih oružja.
U eskalirajućem razvoju događaja 8. juna, Hezbollah je rekao da je ispalio salvu raketa Falaq 2 na vojnu lokaciju u sjevernom Izraelu.
Ovo je bio prvi put da je grupa rasporedila oružje, koje je poboljšana verzija rakete Falaq 1 koju je Hezbollah koristio ranije.
Raketa iranske proizvodnje, Falaq 2 ima veći domet i nosi veću bojevu glavu od svoje prethodnice.
Šta kažu obje strane?
Retorika je bila žestoka s obje strane, ali stručnjaci kažu da niti jedna strana ne želi potpuni sukob.
Netanyahu je u decembru upozorio da će se "Bejrut pretvoriti u Gazu" ako Hezbollah odluči započeti sveopći rat.
Međutim, ministar finansija Bezalel Smotrich prošle je sedmice "ohladio" izglede šireg rata, rekavši da IDF nije zainteresiran za širenje sukoba kako bi eliminirao Hezbollah:
"Vojska nam upravo sada govori da ne želi pokrenuti napad na sjeveru, boriti se i poraziti Hezbollah, nadvladati ga i stvoriti sigurnosnu zonu."
No, tokom posjete sjevernom gradu Kiryat Shmona u blizini libanske granice prošle sedmice, Netanyahu je rekao da je Izrael spreman za "vrlo intenzivnu akciju" na sjeveru.
“Ko god misli da nam može nauditi i da ćemo sjediti prekriženih ruku, grdno griješi. Na ovaj ili onaj način, vratit ćemo sigurnost na sjever”, rekao je Netanyahu.
Naim Qassem, drugi komandant Hezbollaha, rekao je za Al Jazeeru da je grupa procijenila da nedavne prijetnje iz Izraela nisu ozbiljne.
“U svakom slučaju, odlučili smo da ne širimo bitku i ne želimo sveobuhvatni rat. Ali ako nam se nametne, mi smo spremni i nećemo se povući”, rekao je Qassem, dodajući da će Hezbollah prekinuti svoje napade na Izrael kada prestane rat u Gazi.
Je li moguć potpuni rat?
Stručnjaci kažu da iako obje strane možda neće odlučiti započeti sveobuhvatni sukob, njihove eskalacijske akcije ipak mogu nenamjerno pokrenuti rat.
Wimmen iz Međunarodne krizne grupe rekao je da Izrael i Hezbollah vjerojatno neće donijeti svjesnu odluku da započnu rat.
"Međutim, što sukob postaje intenzivniji, što svaka strana dublje zadire u teritoriju one druge i što je oružje teže, to je vjerovatnije da nešto pođe po zlu", rekao je on.
Netanyahu je pod intenzivnim pritiskom opozicije i članova svoje koalicije da poduzme akciju na sjeveru, posebno s obzirom na to da je toliko Izraelaca raseljeno s tog područja.
Više od 53.000 Izraelaca bilo je prisiljeno napustiti svoje domove na sjeveru, saopćila je IDF.
U Libanonu je više od 94.000 ljudi raseljeno iz područja i gradova u blizini granice s Izraelom od početka sukoba, prema podacima koje je prošle sedmice objavilo libanonsko Ministarstvo javnog zdravstva.
“Sva uporišta Hezbollaha moraju biti spaljena i uništena. Rat!" rekao je izraelski krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir.
Opozicioni čelnik Yair Lapid također je kritizirao vladu, rekavši:
“Sjever gori u plamenu i izraelsko odvraćanje gori s njim.
Vlada nema plan za dan poslije u Gazi, nema plan za povratak stanovnika na sjever, nema upravljanje, nema strategiju. Vlada potpunog napuštanja”, objavio je Lapid na mreži X.
Sjedinjene Američke Države su upozorile na eskalaciju, zabrinute da bi mogla izmaći kontroli.
Portparol State Departmenta Matthew Miller objavio je u srijedu da su SAD "nevjerovatno zabrinute zbog rizika od eskalacije, dodajući da je administracija predsjednika SAD Joea Bidena uključena u diplomatske razgovore kako bi pokušala izbjeći da taj sukob eskalira izvan kontrole".
Hezbollah je i najvaćniji "nedržavni" partner Irana. Širi sukob također bi mogao uvući Islamsku Republiku i Sjedinjene Države u rat.
Izrael i Iran bili su blizu rata u aprilu nakon što su pokrenuli direktne napade bez presedana na terotirije ovih država, podsjeća CNN.
