Nova zvijezda pojavit će se na nebu nakon eksplozije kakva se viđa jednom u životu. To će se dogoditi između juna i septembra, najavila je američka svemirska agencija NASA.
Astronomi, kako profesionalci, tako i amateri, ovog ljeta bit će fokusirani na jedno malo sazviježđe na nebu. Neće posmatrati sedam zvijezda koje čine sazviježđe Sjeverna kruna ili Corona Borealis, već tamnu tačku između njih, novu koja će eruptirati i postati vidljiva sa Zemlje i golim okom.
"Ovo se dešava jednom u životu i ovaj događaj će privući mnogo novih astronoma. Dat će mladima kosmički događaj koji sami mogu da posmatraju, za koji sami mogu da postavljaju pitanja i sami skupljaju podatke. Inspirisat će novu generaciju naučnika", rekla je dr, Rebeka Haunsel, istraživačica specijalizovana za nove pri Svemirskom letačkom centru Godard u NASA.
T Corona Borealis, nazvana i „plamena zvijezda“ ili T CrB, je binarni sistem u Sjevernoj kruni, nekih 3.000 svjetlosnih godina udaljen od Zemlje. Sistem ima bijelog patuljka, ostatak mrtve zvijezde koji je po veličini sličan Zemlji, ali po masi našem Suncu, i drevnog crvenog džina kome gladni susjed uzima vodonik zahvaljujući jakoj gravitaciji, piše NASA.
Kada se vodonik nagomila na površini bjelog patuljka, to dovodi do gomilanja pritiska i vreline. U jednom trenutku to pokreće termonuklearnu ekploziju toliko jaku da odbaci sav nagomilani materijal. Kada je riječ o T CrB, ovaj događaj se ponavlja u prosjeku na svakih 80 godina.
Nova nije isto što i supernova, događaj u kome titanska eksplozija uništava neke umiruće zvijezde, dodala je Haunselova. Kada se dogodi nova, patuljasta zvijezda ostaje nedirnuta, samo šalje akumulirani materijal u svemir i to u zasljepljujućem bljesku.
"Postoji nekoliko nova sa veoma kratkim ciklusima, ali ih ne vidimo često u jednom ljudskom životu jer je rijetko koja blizu našeg sistema. Nevjerovatno je uzbudljivo imati mjesto u prvom redu", rekla je Haunselova.
Prva eksplozija T CrB zabilježena je 1217, a poslednji put 1946.
