Bez obzira na nebrojene dokumentarce, filmove, emisije i knjige o Drugom svjetskom ratu, čak 63% američkih milenijalaca i pripadnika generacije Z ne zna da je 6 miliona Jevreja ubijeno u holokaustu, pokazalo je istraživanje koje je 2020. godine provela Konferencija o jevrejskim materijalnim zahtjevima protiv Njemačke. Istraživanje je pokazalo i da 48% ne zna imenovati ni jedan koncentracioni logor, a Netflix se nada da će to promijeniti s novim dokumentarcem.
Hitler and the Nazis: Evil on Trial, ambiciozni novi dokumentarac o Drugom svjetskom ratu, namijenjen je mlađoj publici, a kroz šest epizoda prati uspon Adolfa Hitlera na vlast i glavne prekretnice Drugog svjetskog rata. Dokumentarac pokriva dosta već utabanog terena, a cilj mu je ispričati priču o Drugom svjetskom ratu na nov, zanimljiv način za mlađu publiku.
Tako na primjer, uz intervjue s akademicima i arhivske snimke tipične za dokumentarce o Drugom svjetskom ratu, prikazuje glumce koji rekreiraju ključne trenutke u povijesti rata, dajući seriji dojam gledanja nijemog filma.
Hitlerova lična historija otkriva nekoga ko je želio biti slavan od vrlo mlade dobi. Rođen u Austriji, sanjao je o tome da postane poznati umjetnik. No odbio ga je vrhunski bečki institut za likovnu umjetnost jer je mogao slikati samo krajolike, a nije baš dobro slikao ljude.
Dok je nekoliko godina živio u skloništu za muškarce, prodavao je slike kopirane s razglednica. "Njegov svjetonazor oblikovan je okrivljivanjem drugih ljudi za njegovu nesreću i bijesnim antisemitizmom koji je u to vrijeme postojao u Beču", rekao je za TIME Joe Berlinger, redatelj Hitler and the Nazis: Evil on Trial.
U drugoj epizodi glumci rekonstruiraju opsjednutost mladog Hitlera svojom nećakinjom Geli Raubel početkom 1930-ih. Mladi nacistički vođa želio je da ona postane velika operna pjevačica i plaćao joj je satove pjevanja, a čak su i živjeli zajedno u Münchenu, što je u lokalnom tisku pokrenulo glasine da su u vezi. No smatrala ga je previše dominantnim te se 1931. ustrijelila Hitlerovim pištoljem u njegovu stanu. Skandal je bio u svim novinama, ali nije utjecao na Hitlerovu popularnost.
Peta epizoda dokumentarnog serijala istražuje ključni trenutak kada su nacistički vođe počeli graditi logore za istrebljenje. Oficiri su ubijali Jevreje, a mnogi su pritom puno pili kako bi se nosili s time. Prema historičaru bostonskog univerziteta Devinu Pendasu, nacističke su vođe tražile učinkovitiji način masovnog ubijanja Jevreja kako bi zaštitili dobrobit oficira.
“Ovo pokazuje izopačenost moralnih prioriteta koje imaju nacisti. Priznaju da je ovo emocionalno traumatično - ali samo za ubice", kaže Pendas u serijalu. Nacističke vođe finalizirale su planove za masovno istrebljenje jevrejskog stanovništva na Wannsee konferenciji 20. januara 1942. u Berlinu, a plan je postao poznat kao "konačno rješenje".
Epizoda potom pokazuje kako je "konačno rješenje" ostalo uglavnom nepoznato široj javnosti sve dok snimci zločina nisu prikazane tokom Nürnberškog procesa (1945.-1946.), međunarodnog suđenja sazvanog nakon Drugog svjetskog rata kako bi se nacističke vođe privele pravdi.
Tužitelji su prikazali snimke mrtvih tijela koje su snimili vrhunski filmaši tog vremena, Roman Karmen, John Ford i Budd Schulberg.
“Neki od optuženika doduše pognu glavu od srama, no dosta njih izgleda kao da im je dosadno što je prilično užasavajuće ako se uzme u obzir da su ti optuženici odgovorni za ono što im se stavlja na teret", objašnjava Pendas.
Berlinger se nada da će dokumentarna serija pokazati mlađim gledateljima širom svijeta da je "demokratija krhka" i pomoći im da bolje uoče autoritarce u vladama. Kroz historiju i užase holokausta - propagandu i dehumanizaciju - upozorenje novim generacijama je da "normalni ljudi mogu činiti užasne stvari".
