Ruski oficir Farkhad Ziganshin pripremao se za vojni život od malih nogu.
Nikada nije mogao zamisliti da će jednog dana postati dezerter i pobjeći iz zemlje. Ruska invazija na Ukrajinu promijenila je sve.
"Ne podržavam ono što se događa u Ukrajini, ne podržavam vladu koju imamo već toliko godina", rekao je Ziganshin, 24-godišnjak, za AFP u Kazahstanu, gdje je pobjegao u septembru 2022. nakon što je Vladimir Putin naredio prvu rusku vojnu mobilizaciju od Drugog svjetskog rata.
Rat ili zatvor
Suočeni s izborom između učešća u agresivnom ratu ili odlaska u zatvor zbog odbijanja borbe u Ukrajini, stotine dezertera i izbjeglica pobjegle su u susjedne bivše sovjetske zemlje, gdje sada žive u neizvjesnosti.
Ruske vlasti pokrenule su krivični postupak protiv Ziganshina zbog napuštanja jedinice.
Ne osjeća se sigurno u Kazahstanu i boji se da bi mogao biti deportiran u Rusiju.
Međutim, muškarcima poput njega teško je tražiti azil na Zapadu jer mnogi ruski vojnici nemaju ruski pasoš koji im omogućuje putovanje u Evropu, već samo dokumente koji im dozvoljavaju odlazak u susjedne zemlje poput Kazahstana ili Armenije.
Antiratni aktivisti pozivaju evropske i američke političare da učine više kako bi pomogli muškarcima poput Ziganshina, koji su progonjeni u svojoj zemlji i na koje se gleda sumnjičavo na Zapadu.
Dok je bio u Kazahstanu, Ziganshin je dva puta kratko bio uhapšen, posljednji put u junu. Ipak, ne odustaje.
Otvoreno govori o svom protivljenju Putinu i ratu u Ukrajini sa stranim novinarima.
"Zbogom oružje"
Zajedno s drugim protivnicima rata snimio je videozapise kako bi ohrabrio Ruse da pobjegnu s fronta u sklopu inicijative nazvane "Zbogom oružju".
U jednom takvom videu vojnik pali uniformu s oznakom slova "Z", simbolom moskovske invazije na Ukrajinu, prije nego što ode u najbližu šumu.
"Niko nije napao vašu domovinu", stoji u poruci na kraju videa.
"Mi smo već odbili sudjelovati u zločinačkom ratu. Trebate i vi."
Ziganshin je s deset godina otišao u vojni internat i diplomirao na vojnoj akademiji koja priprema ruske komandante tenkova. Opisuje ruske oružane snage kao "veliku školu života".
Ali, kada je Rusija napala Ukrajinu, shvatio je da to nije vojska kojoj želi posvetiti svoj život.
Uspio je dati ostavku, samo da bi sljedeći dan saznao da je proglašena vojna mobilizacija i da će biti raspoređen u Ukrajinu, zajedno s oko 300.000 drugih muškaraca.
Ziganshin je na brzinu spakirao stvari i pobjegao u susjedni Kazahstan. Bojeći se da će biti vraćen u Moskvu, gdje će biti krivično gonjen, pokušava dobiti vizu za putovanje u Francusku.
Kazahstanski aktivist za ljudska prava Artur Alkhastov rekao je da ruski dezerteri praktički nemaju šanse dobiti status izbjeglice u ovoj srednjoazijskoj zemlji.
"Imamo jako snažne diplomatske veze s Rusijom", rekao je Alkhastov.
Aktivisti su također optužili lokalne vlasti da olakšavaju uhićenja Rusa koji su potražili utočište u Kazahstanu.
Bijeg u Kazahstan ili Armeniju
Mikhail Zhilin iz Ruske federalne službe zaštite pobjegao je u Kazahstan kako bi izbjegao mobilizaciju, ilegalno prešavši granicu.
Vraćen je u Rusiju i prošle godine osuđen na šest i po godina zatvora. Ruski vojnik Kamil Kasimov, koji je također pobjegao u Kazahstan, ovog je proljeća priveden i odveden u rusku vojnu bazu u gradu Priozyorsku u središnjem Kazahstanu, prema aktivistima.
Ziganshin se ježi pri pomisli da bi mogao biti vraćen u Rusiju, gdje ga čeka duga zatvorska kazna.
Njegova kazahstanska dozvola boravka je istekla.
"Mlad sam, želim nešto učiniti sa svojim životom, želim živjeti dostojanstveno", rekao je on.
Drugi ruski vojni dezerteri pobjegli su u Armeniju na južnom Kavkazu. No, poput Kazahstana, aktivisti kažu da ni ta zemlja, koja udomljuje rusku vojnu bazu, nije sigurno odredište.
Tokom protekle dvije godine rusko vojno osoblje u Armeniji pritvorilo je dvojicu ruskih dezertera.
Evropske zemlje ostaju nedostupne, rekao je Ivan Čuviljajev, glasnogovornik antiratnog ruskog projekta "Idite Lesom", koji pomaže Rusima da dezertiraju i napuste zemlju.
"Oni nemaju dokumente u koje bi mogli staviti vizu", rekao je on.
Andrej Jusejinov, koji je služio u 39. motoriziranoj streljačkoj brigadi u Sahalinu na dalekom istoku Rusije, imao je sreće što je uspio pobjeći u Gruziju.
Rekao je da je "isfalsificirao svoju priču" i predstavio se kao civil u svom rodnom gradu Orenburgu kako bi dobio pasoš, što mu je omogućilo da otputuje u Gruziju sa suprugom i djetetom.
Ovaj 24-godišnjak rekao je da je odbio umrijeti "apsurdnom smrću" u Ukrajini.
"Viđao sam majke kako plaču pred oficirima koji im nisu odgovarali iako su znali da su im djeca mrtva", rekao je Jusejinov.
Aktivisti i zapadne vlade zabrinuti su zbog nedavnog proruskog zaokreta Gruzije, a Jusejinov vjeruje da ni tamo nije siguran.
Nadao se putovanju u Francusku, ali je u svibnju francusko veleposlanstvo u Tbilisiju odbilo izdati mu vizu.
Od moskovske invazije na Ukrajinu, mnogi Rusi pokušavaju pronaći utočište u Francuskoj, koja ima dugu tradiciju pružanja dobrodošlice političkim izbjeglicama.
Prošle godine, Nacionalni sud za azil (CNDA) pružio je spas vojnim dezerterima i izbjeglicama, presudivši da "Rusi koji bježe od mobilizacije za rat u Ukrajini i oni mobilizirani koji su dezertirali mogu dobiti status izbjeglice".
Rusi dobivaju status izbjeglica u Francuskoj
Prema CNDA, 102 Rusa koja su pobjegla od mobilizacije već su dobila status izbjeglice u Francuskoj. Među njima nema vojnih dezertera.
Dobivanje statusa izbjeglice ili čak vize za putovanje u zemlje EU je teško za mnoge Ruse, i aktivisti pozivaju evropske vlade da učine više kako bi pomogli.
"Oni su pravi borci otpora, nisu samo vojnici koji su odbili riskirati svoje živote", rekla je Olga Prokopieva, voditeljica organizacije Russie-Libertes sa sjedištem u Parizu.
"Voljeli bismo da se Francuska više angažira, posebno s dezerterima koji su zapeli u Armeniji i Kazahstanu."
Artem Klyga, advokat koji sarađuje s Pokretom prigovarača savjesti, lobira kod francuskih i njemačkih vlada da pomognu Rusima koji bježe s fronta.
Rekao je da obje zemlje razumiju razmjere problema, ali su također oprezne u prihvaćanju vojnika koji bi mogli biti počinitelji ratnih zločina.
"Obično čujem da su svi ti Rusi ratni zločinci, pa ih treba blokirati u Rusiji", rekao je on.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da antiratni Rusi koji su "posebno izloženi riziku od progona" mogu biti primljeni iz humanitarnih razloga.
Vladimir (nije pravo ime) je jedan od protivnika rata koji je uspio dobiti azil u Francuskoj.
Ovaj 30-godišnji rezervist rekao je da je bio "uznemiravan" u prvim mjesecima rata, s ruskim vojnim osobljem koje je prvo dolazilo u njegovu kuću, zatim na njegovo radno mjesto i u dom njegove majke u nastojanju da ga mobiliziraju.
Strah rastao
"Strah je rastao", rekao je Vladimir.
U maju 2022. godine otišao je u Francusku kako bi izbjegao regrutaciju.
Ubrzo nakon toga, njegova majka je primila njegov vojni poziv. CNDA mu je dodijelila status izbjeglice u aprilu, nakon dvogodišnjeg postupka.
Dmitrij (nije pravo ime), učitelj plesa u svojim 30-ima, rekao je da nije želio "uzeti oružje u ruke kako bi ubijao druge ljude".
Pobjegao je iz Rusije u septembru 2022., nekoliko dana nakon što je primio vojni poziv. Azil mu je odobren u aprilu.
Oleg (nije pravo ime), instruktor borilačkih sportova u svojim 40-ima, rekao je da je "uvijek bio protiv Putina".
Rekao je da je njegova supruga sudjelovala u protestima koje su organizirali saveznici Alekseja Navaljnog, opozicionog vođe koji je iznenada umro u arktičkom zatvoru u februaru.
Oleg je sudjelovao u kampanji prikupljanja sredstava za ukrajinskog prijatelja čiji je dom uništen kao posljedica ruske invazije, rekao je on.
Nakon što je Oleg primio svoj poziv, on, njegova supruga i njihovo dvoje djece otišli su u Gruziju u septembru 2022. Dobio je status izbjeglice u Francuskoj u aprilu.
"Da nismo otišli, ili bih bio u zatvoru ili na bojištu", rekao je Oleg.
