Ubodi pčele, ose ili stršljena česti su tokom ljeta čemu pogoduju visoke temperature, slatko voće, sladoled, slatki napitci, kretanje u prirodi, upozorava dr. Jasmina Nurkić, specijalista kliničke imunologije, usko specijalizirana za alergijska oboljenja kao i imunodeficijencije u odraslih.
Napominje da reakcija na ubod može biti blaga u obliku blagog crvenila na mjestu uboda do nastajanja teške alergijske reakcije i anafilaktičkog šoka.
Nije registrovan adrenalinski autoinjektor
"Osobe koje su alergične na ubod ose ili pčele ne bi smjele koristiti jake parfeme tijekom ljeta, nositi odjeću žarkih boja, piti slatke napitke na plaži i slično, a sa sobom moraju imati komplet za samopomoć koji sadrži adrenalin", rekla je dr. Nurkić za agenciju Anadolu.
U Bosni I Hercegovini, kako je kazala, nije registrovan adrenalinski autoinjektor te je time značajno ograničena hitna terapija teških sistemskih reakcija koju provodi pacijent.
Adrenalinski autoinjektor je jedini način tretiranja teških sistemskih alergijskih reakcija u kojima je brzina reakcije, u par minuta od uboda, razlog za potrebom I brze terapijske primjene adrenalina, dodaje dr. Nurkić.
Suočeni sa ovim problemom, Centar za Kliničku imunologiju sa alergologijom Sarajevo uz pomoć Udruženja Respiratorne medicine BiH je pokrenulo kampanju registrovanja osoba sa alergijama na ubode insekata.
"Važno je prepoznati teške sistemske alergijske reakcije i razlikovati ih od blažih tipova reakcije za koje nije neophodan adrenalinski autoinjektor. Pravljenjem registra ovakvih pacijenata, nadamo se da otvaramo put planiranju registracije neophodnog lijeka", rekla je dr. Nurkić.
Potom je pojasnila kakve sve reakcije na ubod mogu biti.
"Otrov pčele sadrži proteine koji utječu na stanice kože i imunološkog sustava, što uzrokuje bol i otekline na mjestu uboda. Uz oštru bol i crvenilo na mjestu uboda pojavljuje se i svrbež kože koji može trajati i nekoliko dana. Opasni su ubodi u području glave, usne šupljine, vrata jer mogu dovesti do oticanja mekih česti i gušenja pa zahtijevaju hitan pregled kod liječnika i liječenje", kazala je dr. Nurkić, napominjući da reakcija na ubod može biti lokalna i sistemska.
Lokalna reakcija
Kod lokalne reakcije javlja se crvenilo, bol i otok na mjestu uboda, a kod sistemske reakcija može osoba postati promukla, imati vrtoglavicu, imati ubrzani puls i pasti u nesvijest, upozorava ova doktorica.
"Svrbež i bol potrebno je odmah ublažiti hladnim oblozima ili ledom. Ubodno mjesto je potrebno pregledati i izvaditi žalac ako je zaostao. Kod uboda pčele može zaostati žalac u koži, dok ose ne ostavljaju žalac i mogu ubosti više puta. Ne preporučuje se grepsti ubodno mjesto jer će se time i crvenilo i otok znatno pogoršati. Crvenilo i otok na mjestu uboda prolazi kroz nekoliko dana, a koža može svrbjeti kroz nekoliko dana. Ako se jave znakovi alergijske rekcije u obliku osipa i crvenila po cijelom tijelu, praćenom vrtoglavicom, mučninom, glavoboljom potrebna je hitna liječnička pomoć", rekla je dr. Nurkić, te upozorila na anafilaktički šok.
"Kako bi se smanjila mogućnost anafilaktičkog šoka u osoba alergičnih na ubod pčele ili ose preporučuje se imati autoinjektor koji sadrži adrenalin (pacijent ga prema instrukcijama ljekara sam sebi daje odmah nakon uboda) te tablete antihistaminika i kortikosteroida, te ih odmah primijeniti nakon uboda i javiti se obavezno ljekaru", kazala je.
Pojasnila je na koji način ljudi mogu izbjeći ubod pčele, ose ili stršljena.
"Kako bi izbjegli ubode osa ili pčela preporučuje se ne koristiti parfeme tijekom ljeta, sapune, kreme i losione jakog mirisa, nositi svijetlu odjeću, ne piti slatke napitke i jesti voće na otvorenom, ne držati otvorene boce sa sokom, izbjegavati otvorene kante za smeće, nositi odjeću dugih rukava, ne hodati bos", rekla je dr. Nurkić i istakla kako ljudi sebi mogu pomoći nakon uboda.
"Kao pomoć i prevencija mogu biti različiti repelenti u spreju ili losioni koji odbijaju insekte. Repelenti mogu biti sintetičkog porijekla ili prirodnog ( tj. eterična ulja ili biljke). U djece se nikako ne preporučuje istovremena primjena losiona sa zaštitnim faktorima od sunca i repelenta kako bi i se izbjegle alergijske reakcije na koži. Pomažu i specijalne narukvice protiv komaraca čijim nošenjem se izbjegavaju ugrizi, a mogu ih nositi i odrasli i djeca", kazala je.
Na kraju je pojasnila kako ljudi mogu ublažiti reakciju nastalu ubodom pčele, ose ili stršljena.
"Crvenilo na koži nastalo ubodom ose ili pčele može se tretirati protuupalnim kremama koje sadrže antihistaminik u gelu ili kortikosteroidnom kremom (tri do četiri dana), ili gelom koji sadrži kamilicu, neven, aluminij acetotartarat, Burovu otopinu ili gel. U slučaju jačeg svrbeža koji ne prolazi mogu se uzimati i antihistaminici u tabletama. Za sve ostale savjete i upute potrebno je se obratiti ljekaru specijalisti", rekla je dr. Nurkić.
