Velike vrućine posljednjih sedmica vladaju na prostoru Bosne i Hercegovine i regije, a izrazito visoke temperature zraka, koje posebno teško podnose hronični bolesnici i starije osobe, predstavljaju veliki napor i rizik i za organizam zdravih ljudi.
Meteorolozi su za danas aktivirali i crveni meteo alarm, zbog najavljenih izrazito visokih temperatura. Iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) mole vozače da u najtoplijem dijelu dana, ukoliko je moguće, ne voze na dužim relacijama.
Opasnost za zdravlje
Prema riječima doktorice Aide Vilić-Švraka, iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, velike vrućine i visok nivo ultravioletnog zračenja predstavljaju opasnost za zdravlje, ne samo osjetljivih grupa građana nego čak i zdravih ljudi.
"Međutim, kada su u pitanju osjetljive i rizične populacijske grupe, onda prvenstveno mislimo na hronične bolesnike, svi hronični bolesnici su ugroženi, ali na prvom mjestu oni sa kardiovaskularnim bolestima, koji imaju probleme sa srcem i visokim krvnim pritiskom, zatim bubrežni bolesnici, dijabetičari.
Što se tiče ostalih rizičnih grupa koje su posebno osjetljive na visoke temperature, tu su svakako mala djeca, trudnice i stariji ljudi", kazala je Vilić-Švraka.
Napominje da, kada je u pitanju zaštita od velikih vrućina, ljudi sami sebi mogu pomoći ako se pridržavaju određenih uputa.
"Ne kretati se, ukoliko je moguće, i ne obavljati fizičku aktivnost u periodu između 10 i 18 sati. Ako to nije moguće, onda se moraju sve mjere poduzeti.
Znači, hronični bolesnici, rizične grupe, ne bi ni slučajno u to vrijeme trebali da se kreću, ali kada je u pitanju zdrava populacija, oni mogu da poduzmu neke mjere zaštite. Te mjere zaštite su prvenstveno način oblačenja.
Pod jedan, nosi se široka odjeća, prozračna, najbolje od prirodnih materijala, svijetla. Obavezno da se pokrije glava, bilo šešir ili kačket, ovo se posebno odnosi na djecu, vrlo je važno da se zaštite i oči od ultravioletnog zračenja", rekla je ova doktorica.
Hronične i rizične grupe
Istakla je da su ove mjere i upute posebno važne za ljude koji spadaju u hronične i rizične skupine.
"Iako mi stalno govorimo da se u periodu od 10 do 18 ne kreću, nažalost, vrlo često vidimo starije ljude u to vrijeme, što sasvim sigurno nije dobro za njih", istakla je Vilić-Švraka.
Govoreći o daljim mjerama, posebno je naglasila značaj konzumiranja tečnosti.
"Na velikim vrućinama se preporučuje dovoljna količina vode, odnosno manji gutljaji ali češće, jer čovjek kad osjeti žeđ, on je već dehidrirao.
Pored vode, mogu se unositi i limunada, čajevi, neki cijeđeni sokovi bez dodatka šećera, ali ni slučajno gazirana pića i zaslađena pića, posebno hladna, jer to može izazvati želučane problem, i ono što se nikako ne preporučuje tokom velikih vrućina je alkohol i velike količine kafe, kofeina, to je ono što treba izbjegavati", kazala je ona.
Fizička aktivnost na otvorenom
Također se tokom visokih temperatura ne preporučuje fizička aktivnost na otvorenom.
"Na velikim vrućinama gubi se tečnost i mineralne soli iz organizma i zato se ne preporučuje fizička aktivnost. Znači, sve vrste fizičkih aktivnosti, bilo da je u pitanju neki težak fizički rad ili sportske aktivnosti, posebno trčanje.
Čak i mlađi ljudi koji nemaju nikakvih zdravstvenih tegoba moraju da obrate pažnju, iako je fizička aktivnost inače poželjna", rekla je dr. Vilić-Švraka.
Potom je pojasnila da je vrlo važno obratiti pažnju na namirnice koje se konzumiraju tokom vrelih dana.
"Što se ishrane tiče, lagana hrana, bolje kuhana nego pečena ili pržena, što manje masna, manje začinjena, prednost dati bijelom mesu, piletina, riba, što više voća i povrća i što više ograničiti kvarljive namirnice, kao što su salama i majoneza", naglašava Vilić-Švraka.
Potrebno je, kako je rekla, obratiti pažnju i na klimatizirane prostorije, posebno u automobilima.
"Ne smije da se pravi velika razlika u temperaturi unutra, ona može da bude maksimalno pet stepeni razlike jer ako vi stavite 10, 15 stepeni nižu temperaturu, osoba, posebno hronični bolesnik, pri izlasku iz automobila može kolabirati.
Inače, kada je u pitanju klimatizacija prostorija, poželjno je boraviti za vrijeme velikih vrućina u hladovini i klimatiziranim prostorima, ali voditi računa o temperaturama", pojasnila je Švraka.
Na kraju je poručila, bilo da je u pitanju zdrava osoba, a naročito hronični bolesnik, ukoliko osjeti glavobolju, vrtoglavicu, stezanje u prsima, obavezno treba da se javi ljekaru.
