Razlozi energetskog kolapsa u regionu, koji je u petak pogodio i Bosnu i Hercegovinu koja je nekoliko sati bila bez napajanja električnom energijom, u potpunosti će biti poznati tek nakon okončanja najavljene detaljne istrage.
No, ovaj događaj skrenuo je pažnju na niz pitanja i problema u izuzetno složenom i komplikovanom pravnom i operativnom okviru u kojem (ne) funkcionira elektroenergetski sektor u BiH koji uz brojne teškoće opterećuju i političke opstrukcije.
Raport objavljuje detalje o tome na koje su sve probleme do sada upozoravali nadležni u elektroenergetskom sektoru, a koji se godinama ignorišu, kao i na problem koji se pojavio sve većim brojem priključenja vjetro i solarnih elektrana na distributivnu mrežu.
Limit 11.000 Mwh, a prijavljeno oko 13.000 Mwh
Naime, koliko god ovi obnovljivi izvori energije bili poželjni i podržavani i od Evropske unije, saznajemo da prijenosna mreža u BiH nije spremna podnijeti teret svih zainteresiranih da se na nju i priključe.
Jasno je da je naša zemlja suočena s izazovom da je omogućila otvaranje ovih izvora energije, ali nije stvorila preduvjete za priključenje svih onih koji za to dobiju i odobrenja.
A, prema saznanjima Raporta od dobro upućenih izvora u BiH, trenutno je podneseno zahtjeva za izgradnju Obnovljivih izvora energije (OIE) u obimu koji obuhvata skoro 13.000 megavat sati (MWh).
Naš izvor upućen u ovu oblast kaže da, kada bi se po tim zahtjevima sve izgradilo i sve priključilo, prijenosna mreža BiH to ne bi izdržala, jer ne može prihvatiti više od 11.000 MWh .
Jasno je da BiH ne gradi nove kapacitete prijenosne mreže, a sve je više onih koji je opterećuju.
Zbog velikog broja sunčanih dana, prava "najezda" zainteresiranih za solarne, ali i vjetroelektrane zavladala je u Hercegovini.
Da bi se BiH mogla suočiti sa zagušenjem u prijenosnoj mreži, kao i usložnjavanjem upravljanja prijenosnim sistemom BiH sa stanovišta regulacije sistema i to zbog priključenja solarnih i vjetroelektrana na distributivnu mrežu, potvrđuju i navodi iz dokumenta Nezavisnog operatora sistema (NOS) BiH pod nazivom „Indikativni plan razvoja“ za 2024. godinu.
Iz NOS-a su pojasnili da je za razliku od prethodnih godina, kada nije bilo realizacije projekata solarnih i vjetroelektrana, u 2023. na prijenosnu mrežu BiH priključena prva fotonaponska (solarna) elektrana Petnjik instalisane snage 29,9 MW.
Taj je trend nastavljen i u ovoj godini kada su na mrežu priključene solarne elektrane Zvizdan (28,5 MW), Bileća (55 MW) i ECO-WAT I faza (57 MW).
NOS BiH je konstatirao da na interesovanje korisnika nije utjecalo ni značajno smanjenje otkupnih cijena električne energije tokom 2023. Očekuju se da ovaj trend bude i nastavljen.
Na mrežu ide i Mamićevo Plavo sunce
"Sličan trend priključenja FNE i VE može se očekivati i u 2025. godini, što sa integracijom OIE na distributivnoj mreži, kao i integracijom OIE u susjednim zemljama, može potencijalno dovesti do zagušenja u prenosnoj mreži, kao i usložnjavanja upravljanja prenosnim sistemom BiH sa stanovišta regulacije sistema", upozorili su iz NOS BiH.
Zanimljivo je da su iz NOS BiH najavili da se do kraja 2024. očekuje puštanje u pogon vjetroelektrana Ivan Sedlo (25 MW) i Ivovik (84 MW) te solarnih elektrana Deling 29,75 MW, Polog 1-8 (7,99 MW) i Plavo sunce (20 MW).
O solarnoj elektrani Plavo sunce i istoimenoj kompaniji za solare koja se vodi se kao vlasništvo Ive Mamić, kćerke Zdravka Mamića, nogometnog stručnjaka i bjegunca od hrvatskog pravosuđa koji se prije nekoliko godina skrasio u Hercegovini i pokrenuo biznis sa solarnim elektranama, mnogo se pisalo.
Sada je otkriveno da će do kraja ove godine ta elektrana biti priključena na distributivnu mrežu BiH.
Kao rješenje oba potencijalna problema, do značajnijeg investiranja u pijrenosnu mrežu u BiH, NOS vidi u baterijskim sistemima za skladištenje električne energije.
O tome je već urađena i studija s njemačkim GIZ-om.
Za predviđeni scenario integracije OIE, a na bazi dostavljenih podataka o satnim profilima proizvodnje solarnih i vjetroelektrana u BiH, studija je pokazala da je neophodno instalirati baterije instalisane snage 225 MW i kapaciteta 450 MWh.
Iz ovoga je vidljivo da je riječ samo o premoštavanju problema prijenosne mreže, a ne o njegovom konačnom rješenju.
Napon iznad propisanih vrijednosti
Da BiH ima ozbiljne probleme u prijenosnoj mreži koji su detektirani i prije energetskog kolapsa u petak, svjedoči i izvještaj Državne regulatorne komisije za električnu energiju BiH.
Tako je DERK, u izvještaju za prošlu godinu koji je upućen nedavno i Parlamentu BiH, ukazao da su naponske prilike u elektroenergetskom sistemu BiH često iznad propisanih vrijednosti, što značajno utječe na sigurnost snabdijevanja strujom.
"Ovo je jedan od najozbilјnijih problema s kojim se susreće prijenosna mreža u Bosni i Hercegovini.
U tom smislu neophodan je aktivniji angažman Elektroprijenosa BiH u nabavci i ugradnji kompenzacijskih postrojenja, odnosno prigušnica.
DERK od Elektroprijenosa BiH traži pravovremene i potpune informacije o svim aktivnostima u okviru ove izuzetno značajne aktivnosti", stoji, između ostalog, u izvještaju DERK-a.
Međutim, na ovaj i druge brojne navode DERK-a iz detaljnog i studioznog izvještaja, niko se izgleda i ne osvrće.
