Depresija je jedna od najčešćih bolesti. Procjenjuje se da će jedna od pet do šest odraslih osoba patiti od prave depresije u nekom trenutku svog života. Problem: Liječenje depresije često je teško. Mnogi pacijenti moraju isprobavati različite lijekove dok ne pronađu pravu terapiju. Međutim, to može trajati mjesecima ili godinama. U nekim slučajevima uspjeh se uopće ne postiže.
Tome bi sad mogao doći kraj. Istraživači sa Univerziteta Stanford u SAD-u otkrili su da postoji šest različitih tipova depresije – sa šest različitih uzroka. To je također razlog zašto svi pacijenti ne reagiraju na uobičajene antidepresive, prema autorima. Studija je objavljena u časopisu “Nature Medicine”.
S novim otkrićima, sada raste nada da ćemo moći pomoći pogođenima brže i bolje.
Razlike vidljive na snimci mozga
Za potrebe svoje studije naučnici su pomoću magnetske rezonancije (MRI) mjerili moždanu aktivnost 801 ispitanika koji su patili od depresije ili anksioznih poremećaja. Zatim su usporedili rezultate sa snimkama mozga 137 zdravih ljudi. Usredotočili su se na one regije mozga koje su, prema prethodnim studijama, povezane s tim bolestima.
Šest podtipova depresije
Uočeno je šest različitih obrazaca aktivnosti u mozgu, koji se manifestiraju različitim simptomima kod oboljelih:
Najčešći je bio tzv. CA+ biotip. U njegovom slučaju, područja mozga odgovorna za kognitivnu kontrolu su preaktivna. To uključuje mnoge procese koji kontroliraju naše vlastito ponašanje, poput načina na koji se krećemo ili doživljavamo našu okolinu i osjećaje. Ispitanici su osjećali manje radosti od ostalih ispitanika. Bili su i zabrinutiji.
Jedan biotip (DC+SC+AC+) pokazao je povećanu aktivnost u područjima mozga povezanim s pažnjom i odmorom. Oni koji su pogođeni ovim tipom više su zabrinuti za rješavanje problema.
Kod AC- biotipa, područje mozga za pozornost pokazalo se manje aktivnim nego kod zdravih ljudi. Pogođeni su stoga rjeđe od drugih biotipova patili od napetosti.
Oni pogođeni biotipom NSA+PA+ pokazali su preaktivna područja mozga pri obradi emocija. Naprimjer, ovi ispitanici osjećali su još manje radosti od ostalih i općenito su više razmišljali.
Rijedak biotip (tip: DXSXAXNXPXCX) nije pokazao primjetne neurološke razlike u uporedbi sa zdravim pojedincima. Prema autorima studije, to ukazuje da još nisu istražene sve veze s depresijom. Sumnjaju na biološke abnormalnosti u drugim područjima mozga.
Još jedan rijedak biotip (tip: NTCC-CA) pokazao je specifične obrasce aktivnosti, koji, međutim, ne odgovaraju tipičnim obrascima depresije. Manje je vjerovatno da ćete razmišljati o ponavljajućim razmišljanjima. To također ukazuje na individualne razlike u moždanoj aktivnosti depresivnih osoba.
Pronađite pravi oblik terapije
Istraživači su također otkrili da terapijski uspjeh varira ovisno o biotipu. Oni koji su pogođeni kod kojih su određena područja mozga aktivnija vjerovatnije će imati koristi od bihevioralnih terapija i terapija razgovorom, kao i određenih lijekova. Međutim, ljudi čija su područja mozga zadužena za pažnju manje aktivna trebali bi se osloniti na druge oblike terapije.
Studija stoga daje objašnjenje zašto su prethodni oblici terapije tako često neučinkoviti. U otprilike 30 do 50 posto slučajeva ni antidepresivi ni psihoterapija ne pružaju olakšanje.
Za autoricu studije Leanne Williams sa Stanforda nova su otkrića veliki uspjeh:
"Ovo je prvi put da smo uspjeli pokazati da se depresija može objasniti različitim moždanim disfunkcijama." Ovisno o obliku depresije i biotipu, pretrage mozga rezultiraju različitim terapijskim pristupima. Studija tako prvi put otvara personaliziranu medicinu za mentalno zdravlje, prema timu.
Međutim, potrebna su daljnja istraživanja prije nego što se to stvarno dogodi. Tim iz Stanforda želi ponoviti svoje studije u budućnosti s većom testnom skupinom i dodatnim metodama liječenja. Također će se istraživati novi lijekovi izvan uobičajenih antidepresiva.
