Iranci biraju predsjednika u petak na strogo kontroliranim izborima nakon pogibije Ebrahima Raisija u helikopterskoj nesreći prošlog mjeseca, a očekuje se da će ishod utjecati na naslijeđivanje ajatolaha Alija Hameneija, glavnog donosioca odluka u Iranu.
S obzirom da iranski vrhovni vođa sada ima 85 godina, vjerovatno je da će sljedeći predsjednik biti blisko uključen u eventualni proces izbora nasljednika Khameneija, koji je osigurao da kandidati koji dijele njegove tvrdolinijaške stavove dominiraju predsjedničkim nadmetanjem.
Izbori se poklapaju s eskalacijom regionalnih tenzija zbog sukoba između Izraela i Hamasa, pojačanim pritiskom Zapada na Iran zbog njegovog brzog napredovanja nuklearnog programa i rastućim domaćim neslaganjem oko političkih, društvenih i ekonomskih kriza.
Međutim, nadolazeća sukcesija žestoko antizapadnog Hameneija je glavna briga iranske klerikalne elite.
Vijeće čuvara, tvrdolinijsko tijelo za provjeru klerika i pravnika povezanih s Khameneijem, odobrilo je pet tvrdolinijaških i jednog umjerenog kandidata niskog profila od početne grupe od 80.
Istaknuti među tvrdolinijašima su Mohammad Baqer Qalibaf, predsjednik parlamenta i bivši šef moćne Revolucionarne garde, i Saeed Jalili, bivši nuklearni pregovarač.
Jedini umjereni kandidat, Massoud Pezeshkian, ima podršku iranskog politički marginalnog reformističkog tabora.
Khamenei nije javno podržao nijednog kandidata. Međutim, njegov savjetnik Yahya Rahim Safavi pozvao je birače da izaberu "predsjednika čiji stavovi nisu u suprotnosti sa stavovima vrhovnog vođe", izvještavaju državni mediji.
"Narod bi trebao izabrati predsjednika koji sebe smatra zamjenikom komandanta… Predsjednik ne bi trebao stvarati podjele", rekao je Safavi, bivši glavni komandant Garde.
Iako uloga predsjednika ima visok međunarodni profil, stvarna moć pripada vrhovnom vođi, koji ima konačnu riječ o državnim pitanjima poput vanjske ili nuklearne politike i kontrolira sve grane vlasti, vojsku, medije i većinu finansijskih resursa.
