Birači širom kontinentalne Francuske počeli su da glasaju u prvom krugu vanrednih parlamentarnih izbora koji bi mogli da stave francusku vladu u ruke nacionalističkih, krajnje desničarskih snaga po prvi put od nacističke ere.
Ishod izbora u dva kruga, koji će se završiti 7. jula, mogao bi uticati na evropska finansijska tržišta, podršku Zapada Ukrajini i način na koji se upravlja francuskim nuklearnim arsenalom i globalnom vojnom silom, piše ABC.
Mnogi francuski glasači su frustrirani zbog inflacije i ekonomske zabrinutosti, kao i zbog vodstva predsjednika Emmanuela Macrona, kojee smatraju arogantnim i nedodirljivim.
Stranka Marine le Pen protiv imigracije Nacionalni skup iskoristila je i podstakla to nezadovoljstvo, posebno putem online platformi kao što je TikTok, i dominirala je svim predizbornim istraživanjima javnog mnijenja.
Nova koalicija na lijevoj strani, Novi narodni front, također predstavlja izazov za probiznis Macrona i njegovu centrističku alijansu Zajedno za Republiku.
Nakon blitz kampanje poremećene sve većim govorom mržnje, glasanje je počelo rano na francuskim prekomorskim teritorijama, a biračka mjesta su otvorena u kontinentalnoj Francuskoj u nedjelju u 8 ujutro. Prve projekcije glasanja očekuju se u 20 sati, kada se zatvaraju završna biračka mjesta, a rani zvanični rezultati očekuju se kasnije u nedjelju navečer.
Macron je raspisao prijevremene izbore nakon što je njegova stranka poražena na izborima za Evropski parlament ranije u junu od Nacionalnog skupa, koji ima povijesne veze s rasizmom i antisemitizmom i neprijateljski je raspoložen prema francuskoj muslimanskoj zajednici. Bilo je hrabro kockanje da će francuski glasači koji su bili zadovoljni izborima za Evropsku uniju biti natjerani da izađu za umjerene snage na nacionalnim izborima kako bi zadržali krajnju desnicu izvan vlasti.
Umjesto toga, predizborne ankete pokazuju da Nacionalni skup dobiva podršku i ima šanse da osvoji parlamentarnu većinu. U tom scenariju, od Macrona bi se očekivalo da imenuje 28-godišnjeg predsjednika Nacionalnog skupa Jordana Bardellu za premijera u nezgodnom sistemu podjele vlasti poznatom kao "kohabitacija".
Iako je Macron rekao da se neće povući prije nego mu istekne predsjednički mandat 2027. godine, kohabitacija bi ga oslabila kod kuće i na svjetskoj sceni.
Rezultati prvog kruga dat će sliku o opštem raspoloženju birača, ali ne nužno i o ukupnom sastavu sljedeće Narodne skupštine. Predviđanja su izuzetno teška zbog kompliciranog sistema glasanja i zbog toga što će stranke raditi između dva kruga kako bi sklopile saveze u nekim izbornim jedinicama ili se povukle iz drugih.
U prošlosti su takvi taktički manevri pomogli da se kandidati krajnje desnice drže na vlasti. Ali sada se podrška Le Penovoj stranci proširila duboko i široko.
Bardella, koji nema iskustva u vladanju, kaže da bi iskoristio ovlasti premijera da spriječi Macrona da nastavi isporučivati oružje dugog dometa Ukrajini za rat s Rusijom. Njegova stranka ima historijske veze sa Rusijom.
Stranka je također dovela u pitanje pravo na državljanstvo za osobe rođene u Francuskoj i želi umanjiti prava francuskih državljana s dvojnim državljanstvom. Kritičari kažu da to podriva osnovna ljudska prava i da predstavlja prijetnju demokratskim idealima Francuske.
U međuvremenu, ogromna obećanja o javnoj potrošnji od Nacionalnog skupa, a posebno ljevičarske koalicije, uzdrmala su tržišta i izazvala zabrinutost zbog velikog duga Francuske, koji su već kritizirali nadzorni organi EU.
