Ruska agresija na Ukrajinu pretvorila se u rat iscrpljivanja s minimalnim teritorijalnim dobicima i ogromnim ljudskim gubicima.
Predsjednik Zelenski je u intervjuu The Philadelphia Inquireru ustvrdio da su ruski gubici šest puta veći od ukrajinskih. Ukrajinsko ministarstvo odbrane tvrdi da su ruski gubici veći od 540 hiljada mrtvih i ranjenih. Prema računici Zelenskog, to bi značilo da ukrajinski gubici nisu ni sto hiljada mrtvih i ranjenih.
Enormni ruski gubici
S ukrajinskim ministarstvom odbrane slaže se i britansko, koje ruske gubitke procjenjuje na oko 500 hiljada. Zajednički projekt prikupljanja informacija iz otvorenih izvora BBC News Russiana, Mediazona i Meduze do sada je potvrdio pogibiju više od 83 hiljade ruskih vojnika u Ukrajini.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane tvrdi da su Rusi ostali bez više od 8100 tenkova. Britansko ministarstvo odbrane je u februaru ove godine dalo puno realniju procjenu gubitaka ruskih tenkova od "samo" 2600 vozila.
S obzirom na to da je ruska vojska u februaru 2022., po podacima iz Militari Balancea, imala 2927 tenkova sposobnih za borbeno djelovanje, teško da je ukrajinska vojska mogla uništiti više od osam hiljadas uprkos činjenici da ruska vojska osposobljava ratnu pričuvu, u kojoj je 2022. godine bilo više od 10.200 tenkova T-72, T-80 i T-90, prenosi index.hr.
Golemo opterećenje, ali Rusija ga bolje podnosi
Rat u Ukrajini silno opterećuje obje države iako se čini da Rusija puno lakše podnosi ratna opterećenja. Ukrajina ratne napore preživljava isključivo zahvaljujući pomoći sa Zapada. Ne samo vojnoj već i finacijskoj, koja se izravno ubrizgava u državni proračun.
Prema podacima Kiel Institutea for the World Economy, Ukrajina je od 24. februara 2022. do 30. aprila ove godine dobila više od 70 milijardi eura izravne financijske pomoći. Prednjači EU s 33.7 milijardi eura, potom SAD s 21 milijardom eura.
Na trećem mjestu sa 6.2 milijarde eura je Japan, koji na taj način nadomješta činjenicu da ne šalje oružje i streljivo. Bez te pomoći ukrajinski proračun bi se ili raspao ili punio štampanjem novca, što bi vrlo brzo dovelo do hiperinflacije.
Rusija troši nevjerovatan novac za vojsku. Težih posljedica zasad nema, ali…
Od početka agresije na Ukrajinu ruski proračun doživio je ogromne promjene, prije svega na području izdvajanja za oružane snage. Izdvajanja za Oružane snage u budžetu za 2021. godinu bila su 3.6 biliona rubalja (51 milijardu dolara). U proračunu za 2024. izdvajanja za vojsku narasla su na 10.8 biliona rubalja (120 milijardi dolara), što je čak 29.4% cjelokupnog budžeta.
Začudo, ovakva razina povećanja izdvajanja za vojsku zasad nema teže posljedice za rusku ekonomiju i društvo. No to ne znači da ih uskoro neće biti.
Rusi štampaju novac, ali inflacija nije otišla u nebo
Rusija ne prima stranu financijsku pomoć niti se može zaduživati u inozemstvu, stoga svoju ekonomiju mora održavati isključivo vlastitim resursima. Nakon skoro dvije ipo godine ratovanja ruska ekonomija na prvi je pogled stabilna.
Iako ruska centralna banka štampa novac kako bi popunila budžetske rupe, inflacija ipak nije alarmantno visoka. Tokom 2022. bila je 11.94%, da bi se 2023. spustila na prihvatljivih 7.42%. Rusija ima više nego dovoljno vlastitih energenata i veliki je proizvođač hrane.
Činjenica da ne mora uvoziti energente ni hranu ruskoj vladi značajno olakšava obuzdavanje inflacije. Zapadna roba široke potrošnje uglavnom je nadomještena kineskom, koja je niže kvalitete, ali i jeftinija.
Skupo zaduživanje
S druge strane, građanima Rusije svako je zaduživanje jako skupo. Neposredno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu ruska centralna banka smanjila je referentnu kamatnu stopu s 20 na samo 7 posto kako bi potaknula kreditiranje domaće proizvodnje. To je dodatno pogodovalo rastu inflacije.
Zbog toga je referentna kamatna stopa u julu 2023. podignuta na 16%. Posljedično, ruski građani teško mogu naći kredit s kamatom manjom od 20%. Kremlju je to prihvatljivo jer i ovako ne želi povećanje potrošnje građana, što bi dovelo do ponovnog jačanja inflacije.
Doduše, visoke kamate na kredite guše poduzetništvo, no kako ruska teška (vojna) industrija nema dovoljno radne snage, nije nikakav problem ako obrtništvo i sitno poduzetništvo propada. Ruskoj državi trebaju i vojnici i radnici.
Rusija ipak ima Ahilovu petu - ovisnost o zaradi od energenata
Ruska Ahilova peta je prevelika ovisnost od prihoda koje ostvaruje izvozom energenata, odnosno nafte i plina. Zahvaljujući povećanju cijene nafte 2022., kao posljedice ruske agresije, Rusija je na njenom izvozu imala 28% veću zaradu nego godinu dana ranije.
Zbog stabiliziranja tržišta, odnosno pada cijene, i zapadnih sankcija prodaja nafte tokom 2023. godine pala je za 24%. Ipak, i takva je bila dostatna za zaradu od 8.822 biliona rubalja (103 milijarde dolara).
Zbog povećanja cijene tokom 2024. ruska vlada procjenjuje da bi ove godine zarada mogla porasti za 21%, na 10.7 biliona rubalja (120 milijardi dolara). Kad se tome doda zarada od izvoza kovina, srebra, zlata i dragog kamenja, prihodi su dostatni da se izbalansira budžet. Zasad.
Savezništvo sa Saudijskom Arabijom
Cijena barela sirove nafte od osamdesetak dolara održava se savezništvom Moskve i Rijada. Pritom Saudijska Arabija, kao najveći proizvođač koji pokriva 10 posto tržišta, smanjenjem ili povećanjem proizvodnje utječe na stabilnost cijene. Tokom ove godine saudijska dnevna proizvodnja kretala se između 9 i 9.5 milijardi barela.
Ukupnim proizvodnim kapacitetima većim od 12 milijardi barela Rijad bi mogao značajno smanjiti cijenu sirove nafte, ali u tome ne vidi svoj interes. Ruska agresija na Ukrajinu njih previše ne zabrinjava. Istovremeno, sve dok je u Bijeloj kući Joe Biden, Rijad se uopće neće obazirati na zahtjeve Washingtona.
Trump donosi značajnu promjenu
Posljedica je to uvreda koje je Biden izrekao na račun saudijskog prijestolonasljednika, princa Mohammeda bin Salmana. Povod je bio ubistvo novinara Washington Posta Jamala Khashoggija u saudijskoj ambasadi u Istanbulu. Pravi razlog je bio vrlo blizak odnos bivšeg predsjednika Trumpa i princa bin Salmana.
Sve bi se to moglo stubokom promijeniti povratkom Trumpa u Bijelu kuću. Trump najavljuje da će okončati rusku agresiju na Ukrajinu u prva 24 sata vladavine. Politico je 2. jula objavio veliku analizu mogućeg odnosa Trumpa prema NATO savezu ako se vrati na vlast.
Dva scenarija za hitno zaustavljanje rata u Trumpovoj režiji
Između ostalog, u tekstu se spominju i razgovori ljudi iz Trumpovog okruženja s Moskvom. U njima se, po Politicu, raspravljaju opcije okončanja rata, prije svega sve ono s čime bi Moskva bila zadovoljna. To je, naravno, što većim dijelom Ukrajine, a potom garancijama da Ukrajina nikad neće postati članicom NATO-a. Za sada se čini da je Trump sklon ispuniti oba Putinova zahtjeva.
No, postoji i drugi scenarij. Naime, kako je uvijek moguće da Putin pretjera sa zahtjevima, Trump kao krajnju opciju za prisiljavanje Moskve na okončanje rata ima upravo Rijad odnosno saudijske kapacitete za proizvodnju nafte koji se vrlo brzo mogu staviti u punu proizvodnju.
Već bi sama najava povećanja proizvodnje urušila cijene nafte. Uopće ne treba sumnjati da bi princ bin Salman učinio takvu uslugu dobrom prijatelju predsjedniku Trumpu.
Možda Trumpove izjave kako će zaustaviti rat u Ukrajini za 24 sata ipak nisu bez temelja?
