evropa u strahu

U Francuskoj počeo drugi krug glasanja: Stotine političara se povlači iz utrke, strahuje se od velikih nereda. Stigle nove ankete

Francuska glasa na jednim od svojih najznačajnijih izbora u posljednjih nekoliko godina, s krajnjom desnicom koja se nada historijskoj pobjedi, ali je politički zastoj vjerovatniji rezultat.

Ovo je prvi put da je antiimigracijski Nacionalni skup (RN) Marine Le Pen i Jordana Bardelle imao realnu priliku voditi vladu i preuzeti izravnu kontrolu nad Nacionalnom skupštinom.

Ali nakon pobjede RN-a u prvom krugu prijevremenih parlamentarnih izbora prošle nedjelje, stotine suparničkih kandidata odustalo je od izbora kako bi drugima dali bolje šanse da poraze krajnju desnicu.
Glasanje je počelo u kontinentalnoj Francuskoj u 08:00, a prve izlazne ankete bit će objavljene 12 sati kasnije.

Kakav god bio rezultat, teško je vidjeti da će predsjednik Emmanuel Macron izaći iz ovog 'bunara', piše BBC.

Prije četiri sedmice rekao je da je odgovorno rješenje raspisati prijevremene izbore kao odgovor na pobjedu RN-a na evropskim izborima, nekoliko minuta nakon što ga je 28-godišnji čelnik stranke Jordan Bardella izazvao da to učini.

Izbori u dva kruga bili su šok za zemlju koja se spremala za početak Olimpijskih igara u Parizu 26. jula. Sigurnost je već bila jaka i sada je 30.000 policajaca raspoređeno za razdoblje pojačanih političkih napetosti.

Strahuje se od nasilja u Parizu i drugim francuskim gradovima, bez obzira na ishod glasanja, a planirani protest ispred Nacionalne skupštine u nedjelju navečer je zabranjen.

U Dreuxu, historijskom starom gradu na putu za Normandiju, glasanje u nedjelju pada na dan prolaska olimpijskog plamena. "Za nas je to velika stvar, veća od izbora", kaže Pauline iz turističkog ureda.

Plamen putuje Francuskom gotovo dva mjeseca, a Dreux je isplanirao vikend svečanosti kako bi obilježio njegov dolazak.

"Macron je trebao pričekati do završetka Olimpijskih igara", rekao je Antoine, stanovnik Dreuxa, za BBC.

Komentator veteran Nicolas Baverez vjeruje da predsjednik nije samo digao svoj mandat na vlasti i širom otvorio vrata moći krajnjoj desnici. "Ugrozio je vođenje Olimpijskih igara u Parizu 2024., što bi moglo zadati konačni udarac Francuskoj i njenom imidžu", napisao je u Le Pointu uoči glasanja.

Izborna jedinica koja uključuje Dreuxa jedna je od utrka za promatranje u drugom krugu ovih izbora.

Kandidati kao što su Marine Le Pen i Jordan Bardella već su osvojili svoja mjesta osvojivši više od polovice glasova. Ali o još 500 izbora odlučuje se u drugom krugu, u kojem uglavnom učestvuju dva ili tri kandidata.

Bivši konzervativni ministar Olivier Marleix pobijedio je u prvom krugu od kandidata krajnje desnice Oliviera Duboisa. Obojica su se kvalificirala za drugi krug, zajedno s kandidatom ljevičarskog Novog narodnog fronta, koji je na drugom mjestu na nacionalnoj razini.

No budući da je Nadiu Faveris njezina konzervativna suparnica tijesno pobijedila na trećem mjestu, povukla se iz utrke "kako bi blokirala National Rally".

Jedan glasač, Morgan, bio je skeptičan da će se išta promijeniti u gradu, ko god pobijedio.

Bilo je 217 takvih povlačenja širom Francuske, uključujući 130 kandidata Narodne fronte i 81 iz predsjednikovog saveza Ensemble.

I to je dramatično promijenilo ravnotežu ovih ključnih općih izbora.

U francuskom parlamentu ima 577 mjesta, a projekcije nakon nedjeljnog prvog kruga dale su RN-u šanse za postizanje potpune većine od 289. Međutim, konačne ankete javnog mnijenja u petak pokazale su da je to nedostižno, s 205 do 210 mjesta kao potencijalnim maksimum.

Stranke koje pokušavaju spriječiti pobjedu RN-a kreću se od radikalne ljevice, komunista i Zelenih do Macronovih centrista i konzervativaca. Kažu da brane Petu Republiku od ekstremne politike krajnje desnice.

National Rally je razvodnio mnoge svoje politike, ali i dalje želi francuskim građanima dati "nacionalnu prednost" u odnosu na useljenike za posao i stanovanje. Cilj mu je ukinuti pravo na automatsko državljanstvo djeci imigranata koja su provela pet godina u dobi od 11 do 18 godina u Francuskoj. Također želi zabraniti osobama s dvojnim državljanstvom desetke osjetljivih poslova.

Istraživanja javnog mnijenja nisu nužno pouzdana. Svaka od 500 utrka je lokalno natjecanje i glasači ne slijede preporuke političkih stranaka.

Kad bi RN uspio osvojiti više od 250 mjesta, mogao bi potražiti saveznike za formiranje manjinske vlade. Stranka predsjednika Macrona morala se zadovoljiti sličnim brojevima sve dok nije postao frustriran svojom ograničenom sposobnošću da usvoji reforme u parlamentu.

Takva vrsta RN vlade malo je vjerovatna, smatra prof Armin Steinbach s poslovne škole HEC u Parizu. Uskoro bi se suočila s izglasavanjem nepovjerenja, vjeruje, a prema ustavu Francuska ne može imati nove opće izbore još najmanje godinu dana.
Drugi potencijalni scenarij je "velika koalicija" koja bi uključivala većinu ostalih stranaka, osim radikalne stranke France Unbowed (LFI), koju Macronov savez i konzervativci odbacuju kao ekstremiste.

Ova je ideja posljednjih dana dobila zamah, ali čelnica Zelenih Marine Tondelier jasno je rekla da "neće biti premijera Macronista", što god se dogodilo.

Govori se i o tehnokratskoj vladi, sličnoj onima koje su vodile Italiju tokom dužničke krize u eurozoni. Ali umjesto odabira stručnjaka izvan politike, mogli bi uključivati ​​političare s dokazanom stručnošću u određenim područjima.

U svakom slučaju, Francuska ulazi u neistraženo područje, kaže Jean-Yves Dormagen s instituta Cluster 17.

Sam predsjednik Macron rekao je da ne namjerava podnijeti ostavku i da će nastaviti služiti svoje posljednje tri godine na dužnosti.

"Imat ćemo Macrona kao predsjednika, ćopavog patka koji je stvorio ovaj nered, a da to nije morao učiniti", rekao je profesor Steinbach za BBC. "I on gubi legitimitet."

Neposredna briga Francuske je uspostaviti neku vrstu vlade tpkom Olimpijskih igara.

Ustavni stručnjak Benjamin Morel vjeruje da bi predsjednik mogao formirati vladu nacionalnog jedinstva do kraja Igara u Parizu.

"To bi stranama dalo vremena da postignu dogovor od sada do početka školske godine i sljedećeg proračuna", rekao je za Le Figaro.