Rusija predstavlja najveću prijetnju Švedskoj i njezinim saveznicima do 2030., ocijenila je švedska vlada u najnovijoj strategiji nacionalne sigurnosti. "Ne treba isključiti oružani napad na Švedsku ili njezine saveznice", piše u tom dokumentu.
U januaru je komandant oružanih snaga rekao svojim sugrađanima da se "mentalno pripreme za rat". Ministar obrane Pal Jonson je rekao da će prijetnja koju predstavlja Rusija ovisiti o toku rata u Ukrajini, ali da je "spremna poduzeti velike političke i vojne rizike".
Sredinom juna je ruski vojni avion narušio švedski zračni prostor kod strateški važnog otoka Gotlanda u Baltičkom moru.
Švedska je nakon ruskog zauzimanja Krima počela jačati vojne snage, a nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. odlučila je pristupiti NATO-u. Punopravna članica zapadnog vojnog saveza je postala u martu 2024., nakon 200 godina neutralnosti.
U novoj strategiji Švedska veliku pažnju poklanja i zaštiti svojih strateških bogatstava, posebice na sjeveru zemlje gdje su u Kiruni, Laponiji, 2023. otkrivena najveća nalazišta rijetkih metala u Evropi.
Rijetki zemni metali čine skup od sedamnaest hemijskih elemenata u periodnom sustavu elemenata – petnaest lantanoida, skandij i itrij. Njihova je pojava na Zemlji rijetka, ali su vrlo korisni u modernim proizvodnim procesima. Koriste se u tehnološkoj industriji, proizvodnji baterija, katalizatora, za projektile i brojne druge stvari, što bi moglo osigurati neovisnost EU o Kini i Rusiji.
Također su važni za zelene tehnologije uključujući vjetroturbine i električna vozila. Trenutno se 98 posto rijetkih metala koji se koriste u Uniji uvozi iz Kine.
