Rezolucija Ujedinjenih naroda od 23. maja 2024. potvrđuje da je međunarodna zajednica još uvijek čvrsto na istom kursu osude agresije, genocida i svih drugih oblika ratnih zločina prema civilnom stanovništvu počinjenih na području bivše Jugoslavije
Rekao je ovo u razgovoru za Fenu viši naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Sarajevu dr. Amir Kliko, ocijenivši da Rezolucija Generalne skupštine UN- o Međunarodnom danu sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. ima višestruk značaj.
Prije svega pravni i to međunarodno-pravni. Dr. Kliko smatra da njen pozitivan utjecaj na budući odnos država i naroda svijeta prema žrtvama genocida u Srebrenici tek možemo očekivati u narednim godinama.
"Bez ikakve sumnje on neće izostati, a to potvrđuje činjenica da je protiv nje glasalo svega 19 država članica UN-a. Osim Kine i Rusije, uglavnom su to zemlje bez većeg svjetskog značaja i utjecaja. Na drugoj strani Rezoluciju su podržale najznačajnije evropske i svjetske sile. To nije bez važnosti uzimajući u obzir nepobitnu činjenicu da upravo one upravljaju najvažnijim procesima", kazao je Kliko.
Po njegovim riječima, Rezolucija je dugo očekivana posljedica nekoliko pravosnažnih presuda za genocid Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Međunarodnog suda pravde što je u potpunosti čini kredibilnom. Ona je i najefikasniji odgovor međunarodne zajednice glorifikatorima presuđenih ratnih zločinaca koji su ujedno i negatori genocida u Srebrenici.
Nakon pravnog Rezolucija ima i značaj kao važan historijski izvor za buduća istraživanja bosanskohercegovačke prošlosti zadnjeg desetljeća 20. stoljeća. Kliko kaže da ona dodatno osnažuje ispravnost spomenutih presuda iz kojih je najvećim dijelom i proistekla, ali i doprinosi ispravnom razumijevanju agresije na Bosnu i Hercegovinu od strane Srbije i genocida i drugih oblika ratnih zločina kojima su tokom nje bili izloženi Bošnjaci i Hrvati.
"Rezolucija nije došla iznenada i neočekivano. Ona ima svoju historijsku i pravnu genezu čije početke možemo pratiti od aprila 1993, odnosno od vremena kada su UN izglasale Rezoluciju o Srebrenici kao zoni pod njenom zaštitom. Do prvih presuda međunarodnih sudova za genocid u Srebrenici UN su usvojile još nekoliko rezolucija koje su se ticale Srebrenice. Ova historijska i pravna geneza Rezolucije UN od 23. maja 2024. je njeno čvrsto utemljenje koje pobija svaku sumnju da ima političke motive u korist jednog, a na istovremenu štetu nekog drugog naroda", rekao je dr. Kliko.
Dalje navodi da je Rezolucija i zadovoljavajuća moralna satisfakcija žrtvama genocida u Srebrenici, njihovim porodicama i svim ostalima koji na humanistički način saučestvuju u njihovom bolu, a to nisu samo njihovi sunarodnjaci. Većina civiliziranog svijeta osuđuje genocid u Srebrenici i daje podršku njegovim žrtvama, njihovim porodicama i sunarodnjacima. Upravo to i Rezolucija UN od 23. maja 2024. potvrđuje kao pravni akt najvišeg tijela međunarodne zajednice.
"Ona za budućnost poručuje negatorima genocida, glorifikatorima ratnih zločinaca i planerima biološkog zatiranja Bošnjaka – kao najveće smetnje za teritorijalno ovladavanje Bosnom i Hercegovinom – da genocid i svi drugi oblici ratnih zločina protiv njih neće prolaziti bez konkretnih i teških pravnih posljedica od strane međunarodne zajednice i vodećih sila svijeta kao što su to očekivali 1992-1995. godine. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Međunarodni sud pravde sa svim svojim presudama bili su za njih gorko iznenađenje. Od Zapada su očekivali zahvalnost, a dobili su osude, presude, zgražavanje i prezir. Rezolucija UN od 23. maja 2024. potvrđuje da je međunarodna zajednica još uvijek čvrsto na istom kursu osude agresije, genocida i svih drugih oblika ratnih zločina prema civilnom stanovništvu počinjenih na području bivše Jugoslavije", zaključio je dr. Kliko u razgovoru za Fenu.
