LIJEČENJE DJECE

U KCUS-u ponovo moguća ugradnja kohlearnih implantata za najmlađe pacijente

Klinika za bolesti uha, nosa i grla sa hirurgijom glave i vrata Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) ponovo je počela sa ugradnjom kohlearnih implantata kod djece, a prvi implantat ugrađen je početkom protekle sedmice. Ta usluga je, uslijed pandemije Covida i ostalih poteškoća, bila nedostupna posljednje četiri godine u KCUS-u. Zbog toga su djeca s oštećenjem sluha pomoć tražila izvan Bosne i Hercegovine.

Zahvaljujući trudu i zalaganju ljekara Klinike za bolesti uha, nosa i grla sa hirurgijom glave i vrata i menadžmenta KCUS-a, u saradnji sa prof dr. Wolf-Dieter Baumgartnerom, ekspertom za ugradnju slušnih implantata pri Univerzitetskoj klinici za bolesti uha, grla i nosa MedUni/AKH iz Beča i prim. dr Đenadom Hodžićem iz KB Zenice, u KCUS-u se ponovo radi ugradnja kohlearnih implantata.

"Od 2001. godine do danas, na Klinici za ORL i maksilofacijalnu hirurgiju, ugradili smo 40 kohlearnih implantata. Nažalost, imali smo prekid od četiri godine zbog pandemije ali i određenih poteškoća s kojima smo bili suočeni. U saradnji s profesorom Baumgartnerom i kolegom Hodžićem aktivno radimo na edukaciji našeg tima, te je odsad liječenje djece s oštećenjima sluha omogućeno u Bosni i Hercegovini bez potrebe za odlaskom bilo gdje izvan naše zemlje", kazala je doc.dr Zehra Sarajlić.

Doc.dr Zehra Srajlić je u audiološkom timu, koji radi snimanje i odabir pacijenata, koji potom budu predočeni Komisiji za kohlearnu implantaciju. Nakon odabira pacijenata se vrši ugradnja implantata.

"Imali smo veliki broj djece koja su čekala na audiološku obradu, ali smo naporom naših ljekara i anestezioloških timova uradili veliki broj snimanja. Dnevno snimamo po desetero djece, radimo u popodnevnim satima, ali i subotom, da bismo uradili što više audioloških snimanja. Naravno, imamo i nove slučajeve ali mislim da ćemo ovim tempom uspjeti završiti sve na vrijeme bez čekanja, da bismo što ranije dijagnostikovali djecu i ustanovili ko je od njih za ugradnju kohlearog implantata, a kome je potreban neki drugi vid pomoći i terapije", ističe doc.dr Sarajlić.

Pojašnjava da kohlearni implantat pomaže kod teških oštećenja sluha, jer je u takvim slučajevima nedostatan slušni aparat, te je implantat neophodan da bi djetetu pružili najbolji način amplifikacije sluha odnosno da bi dijete što bolje osposobili za slušanje, a samim tim i za govor.

"Prije svega, neophodno je uraditi temeljitu analizu sluha da se ustanovi o kojem stepenu oštećenja se radi. Ako se radi o kohlearnom tipu oštećenju sluha to je indikacija za kohlearni implantat, dok se za manje oštećenje sluha daje slušni aparat. U slučaju slušne neuropatije odnosno oštećenje sluha u višim partijama onda nemamo koristi od kohlearnog implantata, već je tu jedino rješenje moždani implantat", kaže doc.dr Sarajlić.

Naglašava da je u procesu liječnja djeteta neophodan i kontinuiran angažman logopeda, psihologa, pedagoga, surdopedagoga i neuropedijatara koji čine neizostavan dio tima koji radi na rehabilitaciji i razvoju govora kod djeteta. Proces rehabilitacije je dugotrajan, pogotovo ako su djeca potpuno gluha ili imaju velika oštećenja sluha.

V.d. generalne direktorice KCUS-a prof. dr Hajrija Maksić izrazila je zadovoljstvo činjenicom da se u toj zdravstvenoj ustanovi ponovo pruža tako značajna zdravstvena usluga, te podržala trud i zalaganje ljekara i medicinskog osoblja.

"Raduje me da smo ponovo počeli s ugradnjom kohlearnog implantata, za to imamo educiran i stručan kadar ali i sve ostale uvjete kao i bilo koji drugi zdravstveni centar izvan BiH. Kao ljekar pedijatar sam se mnogo puta uvjerila da je, uz stručnu pomoć i njegu za uspješan oporavak djeteta, od velikog značaja blizina i podrška porodice. Liječenje izvan naše zemlje je, samo po sebi, teško za dijete i roditelje. Osim toga iziskuje i značajna finansijska sredstva. Stoga, aktivno radimo na ponovnom uvođenju usluga koje su iz određenih razloga prekinute, ali i širenju postojećih usluga u svim segmentima našeg rada, da bismo u potpunosti prekinuli praksu odlaska na liječenje izvan BiH. Edukacija i stručno usavršavanje ljekara i medicinskog osoblja jedan je od ključnih prioriteta, a kontinuirano radimo i na uspostavljanju i unaprijeđenju saradnje s uvaženim kolegama iz inostranstva u svim oblastima našeg rada", izjavila je prof. dr Maksić", saopćio je Press KCUS-a.