Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt danas je tokom komemoracije povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici uputio poziv na suočavanje s prošlošću.
Podsjetio je da je 23. maja u Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju kojim za 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine, kojom se osuđuje bilo kakvo negiranje ovog historijskog događaja i sve radnje kojima se veličaju osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
"Za društvo je imperativ da odbaci bilo kakva pokušaj da se minimizira i iskrivi težina i razmjere genocida u Srebrenici“, kazao je Schmidt i dodao da su za to potrebni dodatni napori.
Prema njegovim riječima, kao što je najavio prošle godine na istom mjestu pored podrške Rezoluciji, tu su i neki drugi važni koraci koji su poduzeti u realizaciji ovog cilja.
"Presude međunarodnih ali i domaćih sudova će biti registrovane u krivičnim evidencijama. Potpisan je i memorandum između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Međunarodnog razidualnog mehanizma za krivične sudove. Također sam izmijenio Izborni zakon Bosne i Hercegovine kako bi se onemogućilo ratnim zločincima da obavljaju javne funkcije nakon odslužene kazne“, kazao je Schmidt.
Dodao je da će Tužilaštvu Bosne i Hercegovine nastaviti pružati podršku kako bi se ohrabrilo u procesuiranju negiranja genocida i veličanju ratnih zločina.
Skrenuo je pažnju domaćih predstavnika i međunarodne zajednice na dva pitanja, od koji se prvo tiče nestalih. Istakao je da se više od 7.600 osoba se još uvijek vode kao nestali iz perioda sukoba 1992. - 1995. godine.
"Glavna prepreka je izostanka pouzdanih informacija o potencijalnim lokacijama grobnica pored nedostatka kapaciteta za obradu informacija. Lokalni forenzički resursi koji se koriste za ekshumaciju i identifikacije nestalih zahtijevaju dodatno jačanje i finansijsku podršku“, rekao je Schmidt.
Govorio je i o muralima koji veličaju ratne zločince, koji su kako je rekao vidljivi širom Bosne i Hercegovine, naviše na istočnom dijelu RS.
"To je apsolutno neprihvatljivo. Veličanje ratnih zločinaca je uvreda za žrtve, ako ne i prijetnja, a predstavlja i kršenje Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine“, rekao je Schmidt.
Lokalne zajednice koje ne čine ništa protiv toga trebale bi finansijski i administrativno preuzeti odgovornost.
"Na tome ću raditi zajedno sa svima vama. Ove odluke nisu uperene protiv bilo kojeg naroda, štaviše, ovo je otvoreni poziv da se suočimo sa prošlošću“, kazao je Schmidt.
Objasnio je da to nje slučaj ni sa usvojenom Rezolucijom dodajući da bi ona trebalo da otvori dijalog i dovede do pomirenja, umjesto da se koristi za političke ciljeve.
"Jasno mi je vlasti RS-a osporavaju činjenice vezane za genocid. To je simptom nemogućnosti suočavanja s mračnim poglavljem prošlosti. Nakon ovakvih dešavanja potrebno je međusobno uvažavanje kako bi došlo do pomirenja. Svjedoci smo da to nije ni malo jednostavan i itekako težak put, ali put koji su vaši braća i sinovi morali preći u potrazi za sigurnom teritorijom bio je još teži“, istakao je Schmidt i dodao da je impresivno je jučer bilo vidjeti učesnike Marša mira. Istakao je da se mora raditi na održivom miru i pomirenju.
Prema njegovim riječima, „oni koji ne žele doći u sukob sa Uredom visokog predstavnika ili Sudom Bosne i Hercegovine ili koji odbijaju da pretoče evropske standarde u domaće zakonodavstvo, tu su rješenja jednostavna.
Naglasio je da niko ne može preispitivati propise i da niko ne može iskrivljivati realnost kako bi pogodovao svojim ciljevima.
Dodao je da isto kao što genocid nije laž, nije laž ni Dejtonski mirovni sporazum.
"Najave izmjene ovih osnova mogu biti predmeti razmatranja i diskusija. Međutim, moram naglasiti razdruživanje je neprihvatljiv, nelegitiman i nemoguć način jer je u suprotnosti s pravima svih naroda i građana u Bosni i Hercegovini. Treba razmotriti načine dijaloga i uključivanje svih o eventualnim razgovorima o izmjenama uređenja. Ako za to postoji volja, pronaći ćemo i takvu platformu“, rekao je Schmidt.
Pitao je zašto nakon sjajne ponude Evropske unije za članstvo, zašto to ne iskoristiti kako bi na ovakve dane i prilike imali sva tri člana Predsjedništva na obilježavanjima i komemoracijama. Zašto to ne bi moglo biti nešto normalno? Zašto ne bi bilo normalno da i gospođa Cvijanović danas sjedi ovdje? BiH bi trebala biti primjer pomirenja", kazao je Schmidt.
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas se obilježava 29. godišnjica genocida nad Bošnjacima Srebrenice i odaje počast za više od 8.000 ubijenih Bošnjaka u julu 1995. godine u tadašnjoj zaštićenoj enklavi Srebrenica Ujedinjenih nacija, a bit će i obavljen ukop posmrtnih ostataka 14 žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine.
Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.
