Dijagnoza raka dojke stavlja pod veliki stres oboljele žene. Osim operacije, obično su potrebne dodatne terapije kao što su zračenje, hormonska terapija ili hemoterapija, ponekad s ozbiljnim nuspojavama.
Otprilike polovina svih pacijenata oboljelih od raka dojke mora se podvrgnuti hemoterapiji kako bi pobijedili rak. Tretman je obično povezan sa teškim nuspojavama, uključujući gubitak kose, vrtoglavicu i mučninu.
Kako pokazuje studija objavljena u renomiranom medicinskom časopisu Lancet, posebno stresna hemoterapija mogla bi se izbjeći mnogo češće kada bi se uspjeh terapije antitijelima uzvodno pratio pomoću PET/CT snimanja.
Studija Lancet PHERGain1 provedena je u 45 klinika u sedam evropskih zemalja i obuhvatila je ukupno 356 pacijenata sa karcinomom dojke. Sve ove žene imale su novodijagnostificirani rani rak dojke koji je bio pozitivan na površinski receptor HER2.
Kod HER2-pozitivnih tumora, rast u velikoj mjeri ovisi o aktivaciji ovog receptora. Terapija antitijelima koja se vezuje i blokira HER2 može efikasno suzbiti rast tumora. Osim toga, ova antitijela aktiviraju imunološki sistem protiv tumora, što može uzrokovati potpuno nestanak lezija raka.
PHERGain studija je započela u ovom trenutku. Istraživači su upoređivali PET/CT skeniranje prije i nakon prva dva ciklusa (oko šest sedmica) terapije antitijelima. Za ovo snimanje, pacijentima je intravenozno davana 18F-fluorodeoksiglukoza, slabo radioaktivno označena molekula šećera koja se akumulira u metabolički aktivnom tkivu.
„Na ovaj način se žarišta raka mogu vrlo osjetljivo otkriti i odrediti njihov odgovor na terapiju“, objašnjava profesor dr. med. Detlef Moka, predsednik BDN-a.
U studiji, hemoterapija nije davana pacijentima koji su dobro odgovorili na terapiju antitijelima. To je uticalo na 80 posto učesnika. Preostalih 20 posto čiji tumor nije smanjio promet šećera za najmanje 40 posto na PET/CT također je primilo hemoterapiju.
Nakon još šest ciklusa terapije lijekovima, preostali tumor je hirurški uklonjen u obje grupe. To se odnosilo i na treću grupu koja je od samog početka primila kombiniranu terapiju antitijela i hemoterapije. Žene čiji su tumori potpuno nestali nastavili su se liječiti bez hemoterapije. Žene sa rezidualnim tumorskim tkivom primale su dodatnu hemoterapiju.
Kontrolirano izbjegavanje kemoterapije nije rezultiralo bilo kakvim nedostacima za žene: trogodišnja stopa preživljavanja pacijenata koji su liječeni hemoterapijom od početka odgovarala je stopi preživljavanja onih koji su prvo čekali PET/CT skeniranje, a zatim individualno je donijeta odluka o hemoterapiji. Preživljavanje bez bolesti bilo je odlično u obje grupe.
“Studija impresivno pokazuje potencijal nuklearne medicine za preciznu i individualiziranu medicinu raka”, kaže Moka. Uz pomoć kontrole terapije podržane PET/CT, oko trećine pacijenata pošteđeno je stresne hemoterapije bez ozbiljnog gubitka sigurnosti. Prednosti individualiziranog pristupa ogledale su se i u učestalosti nuspojava.
