Velika crvena svinja okružena sa tri ljudske figure - to je scena naslikana prije više od 51.000 godina na zidu pećine u Indoneziji, a to je čini najstarijim umjetničkim dijelom u svijetu, saopštili su naučnici.
Iako skroman po izgledu, crtež „jasno govori priču koja predstavlja najstariji poznati dokaz o pripovijedanju“, koji je prethodio pećinskim slikama Laskoa i Shovea u Francuskoj, rekao je arheolog Adam Brum, jedan od autora studije objavljene danas u naučnom časopisu Nature.
Prethodni rekord držala je scena lova koju je identifikovao isti tim istraživača 2019. godine, u indonežanskoj pećini, čija je starost tada procijenjena na gotovo 44.000 godina.
Najnovije otkriće, u obližnjoj pećini Maros-Pangkep, na ostrvu Sulavesi, označava „prvi put da smo premašili barijeru od 50.000 godina“, rekao je koautor studije, arheolog Maxim Aubert sa australijskog univerziteta.
"Činjenica da su najraniji predstavnici naše vrste mogli da ispričaju tako "sofisticiranu" priču kroz umjetnost mogla bi da promijeni naše razumijevanje kognitivne evolucije homo-sapiensa - dodao je on.
Istraživači su primijenli novu metodu koja koristi lasere i softver za generisanje „mapa“ uzoraka stijena kako bi odredili kada je slika nacrtana.
Slika, u lošem stanju, predstavlja tri figure oko divlje svinje.
Teško je razumjeti značenje ovih slika crvene boje, ali one jasno opisuju radnju, poput zagonetne „scene bunara Lasko“ (stara 21.000 godina) koja predstavlja čovjeka sa glavom ptice kojeg obara bizon.
Obert pretpostavlja da su ovo djelo vjerovatno stvorile prve grupe ljudi koje su prešle jugoistočnu Aziju prije nego što su stigle u Australiju, prije oko 65.000 godina.
Prve slike koje je napravila ljudska ruka su jednostavne linije, koje su otkrivene u Južnoj Africi i datiraju od prije 100.000 godina.
"Po mom mišljenju, ovo otkriće pojačava ideju da je figurativna umjetnost prvi put nastala u Africi prije više od 50.000 godina i da je koncept postao sve rasprostranjeniji kako se naša vrsta širila - rekao je Obert.
