Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nakon hitne sjednice na kojoj je usvojen Prijedlog budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu, započeo je i redovnu sjednicu sa tridesetak tačaka dnevnog reda.
Međutim, poslanici nisu imali mnogo interesa za diskusije, pa su relativno brzo "prešli" čitav dnevni red, nakon čega je uslijedila pauza prije glasanja.
Jedna od tačaka dnevnog reda današnje sjednice bila je i poslanička inicijativa Denisa Zvizdića kojom Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH inicira da Ministarstvo civilnih poslova BiH pokrene proceduru zaključivanja Sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Savezne Republike Njemačke.
Zajednička komisija za ljudska prava nije podržala predloženi inicijativu.
Predlagač inicijative Denis Zvizdić je, obrazlažući svoju inicijativu, kazao da je njena suština vrlo jednostavna.
Naveo je da je prije nekoliko sedmica službeno stupio na snagu novi zakon u Njemačkoj o dvojnom državljanstvu, koji sada omogućava istovremeno posjedovanje njemačkog pasoša, ali i posjedovanje državljanstva druge zemlje, odnosno zemlje porijekla iz koje dolaze ljudi koji su uzeli njemački pasoš.
"To praktično znači da ubuduće više neće biti potrebno da se državljani BiH moraju odreći državljanstva BiH, a da bi dobili njemačko državljanstvo", pojasnio je Zvizdić.
Po njegovim riječima, pretpostavlja se da više od 30 hiljada bivših državljana BiH, i Bošnjaka i Srba i Hrvata i ostalih, imaju ovaj problem.
"Ako bi usvojili ovu inicijativu i zaključili sporazum o dvojnom državljanstvu, svi ovi ljudi bi ustvari mogli vratiti bosanskohercegovačko državljanstvo", ističe Zvizdić.
Dodao je da je ova inicijativa podnesena u skladu sa Ustavom BiH, imajući u vidu propis da državljani BiH mogu imati državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između BiH i države s kojom se to pitanje uređuje, a koje treba da odobri Parlamentarna skupština BiH.
"U ovom trenutku mi imamo potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom, Srbijom i Švedskom i ne vidim nijedan razlog da se ne potpiše i ne postigne takav sporazum i sa ostalim državama gdje žive građani porijeklom iz BiH, a koje su liberalizirale svoje zakone o dvojnom državljanstvu", kazao je Zvizdić.
Naveo je da se, prema zvaničnim podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, oko 97 hiljada građana BiH od 1996. do danas odreklo državljanstva BiH zato što su to morali i što, paradoksalno, u našem zakonu o državljanstvu, oni to moraju uraditi.
"U međuvremenu, mnoge zemlje su liberalizirale svoje zakonodavstvo, dozvoljavaju dvojno državljanstvo, ka što su sada to Danska, Njemačka, Norveška, Češka, Luksemburg itd. Mislim da bi bilo krajnje korektno da ova inicijativa dobije podršku i da usvojimo sporazum koji bi pripremilo Vijeće ministara BiH", rekao je Zvizdić.
Po njegovim riječima, to bi desetinama hiljada naših građana, a po istoj matrici bi mogli usvojiti sporazume i sa drugim zemljama koje su liberalizirale svoje zakone, omogućili da imaju državljanstvo zemlje u koju su otišli, ali i da zadrže bh. državljanstvo.
"Bio sam iznenađen glasanjem na sjednici komisije koja nosi naziv komisija za ljudska prava, zato što smatram da je ovo pitanje nadstranačko pitanje i da na ovome pitanju ne treba niko da provodi svoje stranačke, lične ili političke agende", zaključio je Zvizdić.
