Penzionisana sutkinja Suda BiH Mira Smajlović tužila je Bosnu i Hercegovinu i Sud BiH zbog toga što smatra da je diskriminirana i traži 'naknadu štete' jer joj je prilikom odlaska u penziju u vidu otpremnine isplaćena jedna neto plata, a ona smatra da je trebala dobiti šest plata koliko kao otpremninu dobijaju ostali funkcioneri u institucijama BiH.
Bivša sutkinja smatra da je diskriminirana pri isplati otpremnine i u odnosu na sudije i tužitelje, te njihove saradnike u Federaciji BiH koji otpremninu pri odlasku u penziju dobijaju iznos u visini pet plata isplaćenih u prethodnih pet mjeseci.
Smajlović traži isplatu odštete u iznosu od 29.450 KM.
Kako saznaje Raport sudije i tužitelji s pažnjom prate razvoj situacije u ovom predmetu, jer ukoliko ovaj spor okonča u korist Smajlović, onda će sve sudije i tužitelji na nivou BiH moći tražiti otpremninu u visini šest plata, a ne jedne koliko su dobijali do sada, a ionako 'zatrpani' Sud dodatno će opteretiti predmeti bivših sudija i tužitelja.
Sud BiH je u ovom predmetu zatražio od Ustavnog suda BiH da se izjasni o kompatiibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te mu je na dalje postupanje dostavio tužbu Smajlović.
Iz akta Suda BiH upućenog Ustavnom sudu BiH, a kojeg potpisuje sutkinja Nada Papo, vidljivo je da Smajlović ima podršku institucije u kojoj je nekada radila.
"Tužbeni zahtjev tužiteljice temelji se znači na činjenici da je kao posljedica primjene navedenog Zakona, stavljena u nepovoljniji položaj i tako je izložena različitom tretmanu u odnosu na zaposlene u drugim institucijama Bosne i Hercegovine, kao i u odnosu na funkcionere i imenovane osobe, a također i u odnosu na suce, tužitelje i stručne saradnike u Federaciji BiH.
Naime, evidentno je da ne postoji odnos razumne proporcionalnosti opisane izuzetno velike razlike otpremnine, kako je opisano, između primijenjenih sredstava i cilja čijem se ostvarenju težilo donošenjem spomog Zakona.
Može se zaključiti kako značajno različito propisivanje naknada u spornom Zakonu za ovu kategoriju budžetskih korisnika predstavlja diskriminaciju a koje postupanje je izričito Zabranjeno odredbama Članova 2. i 3. Zakona o zabrani diskriminacije budući da kr&i ustavni princip jednakosti iz odredbe Člana 11/4. Ustava Bosne i Hercegovine", navodi se u dopisu Suda BiH upućenog Ustavnom sudu BiH.
Ustavni sud BiH je od Parlamentarne skupštine BiH, kao strane u postupku zatražio izjašnjenje o istom zahtjevu.
Za sada je Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH ocijenila da je zakonska odredba o isplati jedne plate kao naknade za odlazak u penziju u skladu s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, no konačnu riječ u ovom predmetu dat će Ustavni sud BiH.
