Osteoporoza je bolest koju karakteriše niska koštana masa i propadanje kosti, što dovodi do povećanja rizika pri maloj traumi, prije svega kuka, podlaktica i pršljenova. Moguće je da pacjenti imaju sniženu koštanu masu bez simptoma, kao i pojavu raznih preloma.
Dijagnoza se postavlja na osnovu procjene koštane mase DXA i izražava se T-score i Z-score. To su standardne mjere odstupanje od srednje vrijednosti očekivane za zdrave i mlade osobe, iste rase i istog pola, i Z score 2 (djeca adolescenti, mlade žene).
TBS score, dostupan jedino u Moj Lab poliklinici
U pitanju je softversko rješenje koje omogućava brz i pouzdan metod za procjenu rizika nastanka preloma, ključan u kliničkoj praksi i u slučajevima kada se izmjeri velika razlika između mineralne gustine na kičmenom stubu i kuku, koja se standardno mjeri na BMD-u. Nekada je osteoporoza prisutna i kod pacijenata sa normalnim nalazom gustine ili ostopenije, tako da TBS score predstavlja jedinu u potpunosti preciznu metodu dijegnostifikovanja ove bolesti, a naša poliklinika jedinu adresu u Crnoj Gori gdje osim uspostavljanja dijagnoze sprovodim i liječenje.
Prelomi kostiju su najčešća klinička manifestacija osteoporoze. Oko dvije trećine fraktura su asimptomatske, dijagnosticiraju slučajno, nakon radiografskog nalaza grudi ili abdomena. Fraktura kuka je relativno česta u osteoporozi i pogađa 15% žena i 5% mušaraca do 80 godina starosti.
Da bi došlo do poboljšanja zdravlja kod pacijenata sa osteoporozom, potrebno je regulisati životni stil. Mjere koje je potrebno preduzeti podrazumijevaju adekvatan unos kalcija i vitamina D, vježbanje, prestanak pušenja, prevencija padova i izbjegavanje konzumacije alkohola. Ukoliko je to moguće, pacijenti trebaju izbjegavaju lijekove koji izazivaju gubitak kostiju, kao što su glukokortikoidi, pišu Vijesti.me.
Najbolje bi bilo prevenirati pojavu osteoporoze, prilagođavanjem životnog stila, unošenjem adekvatne količine nutrijenata, kalcijuma i vitamina D. Vitamin D treba unositi putem hrane i sintezom u koži putem UV zračenja.
Koncentracije ispod 50 nmol/L se smatraju deficitom i imaju jasan negativan učinak na kosti!
Žene koje su u postmenopauzi ukoliko putem hrane unesu dovoljno kalcijuma (oko 1200 mg dnevno), nemaju potrebu za suplementima. Međutim, ukoliko unos kalcija putem ishrane nije dovoljan potrebna je suplementacija (oko 500 do 1000 mg/dan), u podijeljenim dozama, tako da ukupan unos, zajedno sa kalcijumom iz hrane iznosi 1200 mg/dan. Potrebno je obratiti pažnju na unos kalcijuma i pacijente sa kardiovaskularnim problemima, zbog mogućih neželjenih djelovanja, kao i one sa bolestima bubrega, posebno onih sa kamencima i smanjenom bubrežnom funkcijom.
Brojna ispitivanja potvrđuju pozitivan efekat kalcijuma i vitamina D na gustoću kostiju kod žena u postmenopauzi. U najopsežnijoj studiji (Women's Health Initiative – WHI) utvrđeno je da suplementacija vitaminom D i kalcijumom povezana sa smanjenom stopom fraktura.
Meta-analiza koja je obuhvatila pet različitih studija, koja su upoređivale efekat suplementacije samo vitaminom D sa placebom, kod starijih muškaraca i žena, pokazala je da sam vitamin D ne redukuje rizik od fraktura. Ipak, analiza devet različitih studija ispitivala je efekat suplemenata vitamina D (400 do 1000 IU/dan) sa kalcijumom (500 do 1200 mg/dan), je dokazala da je kombinovana suplementacija redukovala rizik od ukupnih fraktura.
