Ursula von der Leyen dobila je drugi mandat predsjednice Evropske komisije. Ponovno ju je izabrao Evropski parlament.
Imala je 401 glas, 40 više nego što joj je trebalo za izbor. 284 zastupnika su bila protiv.
Uprkos tome što je njezin blok desnog centra Evropske pučke stranke (EPP) najveći u parlamentu, njezina je pobjeda bila sve samo ne sigurna. Nakon izbora za EU u junu, evropski su se čelnici morali dogovoriti o njezinoj kandidaturi uprkos primjedbama ekstremno desničarskih ličnosti poput italijanske premijerke Giorgie Meloni.
Meloni je tvrdila da von der Leyen stranke poput njezine izostavlja iz političkih razgovora.
Von der Leyen se također suočila s protivljenjem unutar vlastitog EPP-a. Budući da je glasanje tajno, zastupnici su pod manjim pritiskom da se drže stranačkih linija. Grupa francuskih zastupnika iz EPP-a napisala je pismo optužujući von der Leyen za "tehnokratsko skretanje", obećavši da neće glasati za nju.
U isto vrijeme, nekoliko centrističkih europarlamentaraca iz Irske zaklelo se da neće glasati za nju zbog njezina stava o izraelskim vojnim operacijama u Gazi.
U očitom nastojanju da umiri kritičare uoči glasanja, von der Leyen je rekla da će se jače zalagati za prekid vatre.
"Krvoproliće u Gazi mora prestati sada", rekla je, dodajući da "narod Gaze više ne može podnijeti, a čovječanstvo više ne može podnijeti… Trebamo trenutni i trajni prekid vatre. Trebamo oslobađanje Izraelaca taoci, i moramo se pripremiti za dan poslije."
Također je obećala da će ciljati na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90% do 2040., rekavši da će novi račun za energiju također smanjiti cijene za potrošače.
Von der Leyen je također obećala da će nastaviti podupirati Ukrajinu i ojačati agenciju EU za sigurnost granica Frontex i smanjiti neregularnu migraciju.
"Moramo ojačati Frontex kako bismo ga učinili učinkovitijim uz potpuno poštovanje temeljnih prava. Predložit ću utrostručenje broja evropskih graničnih i obalnih stražara na 30.000", rekla je.
