Avioni su prizemljeni, vozovi su stali, televizijske stanice prestale su emitirati, problema ima i u platnom prometu, korisnici nisu mogli pristupiti nizu usluga, od bankarstva do zdravstva. Bezbroj drugih usluga bilo je u prekidu širom svijeta.
Sigurnosno ažuriranje softvera u petak izazvalo je, upravo suprotno od namjere, potpuni haos u računarskim sistemina širom svijeta. Kvar se dogodio zbog ažuriranja proizvoda globalne tvrtke za kibernetičku sigurnost CrowdStrike, zbog čega je širom svijeta padao Microsoftov operativni sistem Windows.
Ostaje vidjeti koliko će trajati prekid koji je pogodio globalne računarske sisteme. Uz malo sreće, popravak će biti brz, a šteta relativno mala, no kako god bilo, jedno je sada posve sigurno i jasno - od ukidanja gotovine do oslanjanja na pravodobnu opskrbu i pribavljanje sirovina te minimalne zalihe. Čovječanstvo je postalo zastrašujuće ovisno o malom broju računarskih sistema temeljenih na cloud tehnologiji.
Možda smo samo jedan kvar udaljeni od potpunog ekonomskog kolapsa - i što je najgore, uprkos svim pomodarskim pričama o ‘securonomicsu', politički lideri stvar samo pogoršavaju, upozorava u svojem komentaru za The Telegraph Matthew Lynn, finansijski kolumnista i autor knjiga ekonomske i finansijske tematike, koji svoje kolumne objavljuje i u The Wall Street Journalu, The Spectatoru i drugim medijima.
Jedan kvar do potpunog kolapsa
U petak je svijetom je zavladao haos. Čini se da je sve počelo u Australiji, ali se ubrzo proširilo na Sjedinjene Države, gdje su aviokompanije United, Delta i American Airlines prizemljile avione. Do sredine jutra kvar se prelio u Evropu, a čak je i televizijska mreža Sky News prekinula s emitiranjem.
Ironično, prvi su izvještaji ukazivali na to da je problem uzrokovalo ažuriranje sistema stručnjaka za sigurnosni softver tvrtke CrowdStrike. Stručnjaci za informatiku i sigurnost sada će provesti sedmice procjenjujući što je pošlo po zlu i pokušavajući otkriti na koji se način njihovi sistemi mogu unaprijediti kako bi se spriječilo da se nešto u istoj mjeri ponovi.
No, ako se pogleda šira slika, navodi autor, mora postojati neka šira poenta u ovom slučaju. Ovaj globalni kolaps sistem otkriva da je čovječanstvo, svakog dana, samo jedan katastrofalni kvar udaljeno od potpunog ekonomskog kolapsa. Pravi problem je što više nemamo dovoljno mogućnosti prilagodbe i opcija djelovanja da se nosimo s kvarovima računarskih sistema.
Mnogi se ljudi više ne mogu prebaciti natrag na plaćanje gotovinom ako čitači beskontaktnih kartica ne rade, iz jednostavnog razloga što sa sobom ne nose novčanice i kovanice, bankomati s kojih mogu podići nešto gotovine ne rade ako ne rade računari, a trgovine i stanice nemaju blagajne u koje bi prikupljale naš novac.
Kontrolori avioprometa ne mogu se prebaciti na iscrtavanje ruta na kartama jer su te vještine doslovno atrofirale, a avionima ionako većinu vremena upravljaju računari. Tvornice nemaju rezervne dijelove jer su prešle na pravodobnu opskrbu i minimalne zalihe, a supermarketi nemaju skladišta sa zalihama osnovnih namirnica za sedmicu ili dvije jer su davno shvatili da je isplativije držati svoje poslovanje što je moguće prilagodljivijim s obzirom na potražnju kupaca.
Primjeri se nastavljaju unedogled. Gotovo svaka vrsta proizvoda i usluga postala je ovisna o dijelu softvera koji radi negdje u cloudu, a nikako ne pomaže to što je sam "cloud" nevjerojatno koncentriran u malo ruku - samo tri tvrtke drže dvije trećine tržišta pružatelja usluga infrastrukture clouda - Amazon ima 31, Microsoft 25 i Google 11 posto udjela u tržištu.
Ako padne sistem jednog od te velike trojke, to će utjecati na sve.
Iako se može činiti lako, ali ne može se kriviti tvrtke ni za što od ovoga, smatra Lynn. Kada se prebace na minimalne zalihe ili se riješe blagajni, one jednostavno maksimiziraju profit za svoje dioničare i zapravo samo rade svoj posao te se može očekivati od njih da preuzmu odgovornost za održavanje stabilnosti cijelog sistema, niti postoji način da ih se za to nagradi, argumentira autor.
Ranjivost i zelene politike
Vlade su te, tvrdi, koje bi trebale riješiti kritičnu ovisnost ljudi o šačici osjetljivih računarskih sistema. Umjesto toga, oni stvar pogoršavaju - osobito nas opsjednutost s nula emisije stakleničkih plinova čini ranjivijima nego ikad, smatra Lynn. Električna vozila su prepuna softvera u toj mjeri da nije jasno bi li uopće radila da svi središnji sistemi u cloudu ne rade. Nasuprot tome, staro dizelsko kombi vozilo radilo bi sve dok ima nešto goriva u spremniku, pa se ipak radi na zabrani prodaje novih dizelskih vozila 2035. godine.
Isto tako, ukazuje autor navodeći primjer Velike Britanije, uskoro će se Britanci u potpunosti oslanjati na National Grid za grijanje i transport, kao i za opskrbu električnom energijom, ali je sve to opet osjetljivo na računarske greške, za razliku od staromodnog kotla na ulje koji bi nastaviti raditi što god da se u svijetu događalo.
Lynn se pita hoće li vjetroturbine i solarne farme i dalje raditi ako u pozadini postoji kvar na sistemu i navodi da čak niti nova serija digitalnih telefona neće raditi kada nestane interneta ili struje, za razliku od starih sistema s bakrenom žicom.
Kada se stvar zbroji, jedna stvar je jasna - treba razraditi načine da se učini privreda i temeljno održavanje sistema zdravstva, zakona i reda te transporta, otpornijima na kvarove. Umjesto toga, na desetine različitih načina, čini ga se sve manje otpornim, upozorava kolumnist.
Govoreći ponovno u prvom redu o Velikoj Britaniji, autor navodi da bi umjesto da se golem novac troši na zelene projekte i s njima vezanu industrijsku strategiju skupih projekata, novac trebalo trošiti na pripremu zemlje za masovni globalni kvar računara i osiguravanje da su rezervni sistemi spremni kada se to dogodi, a nakon kolapsa u petak, potreba za tim jasnija je nego ikad, zaključuje Matthew Lynn.
