Na potpisu Aleksandra Vučića kojim je predsjednik Srbije u petak odobrio rudarenje litijuma u toj zemlji, nije se ni osušila tinta, a Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS, požurio je da pozdravi Vučićevo potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Evropske unije i Srbije.
Riječ je o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima, a koji podrazumijeva iskopavanje litijjuma u Srbiji.
Dodik je nedvosmisleno poručio da će i entitet RS krenuti stopama" Srbije, odnosno Vučića.
"Kao što je Srbija, tako je i Republika Srpska spremna da ide istim putem i sa istim ciljem koji vodi samo do jednog, ekonomskog procvata i razvoja, otvaranja novih fabrika, i što je najvažnije do otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja ljudi čime se garantuje njihov opstanak u RS", kazao je Dodik za medije.
Građani Lopara neka se pripreme
Na ovaj način Dodik je jasno poručio da će vlasti RS pristati na otvaranje rudnika litija u Loparama.
Rudarenje litijuma na toj i na do sada još najmanje pet lokacija u RS, Dodik će sigurno iskoristiti u svojim budućim političkim potezima, ucjenama i trgovini.
Naročito je to izraženo sada kada su EU i Njemačka pokazale izuzetan interes za ovaj metal i to Evropska unija u pokušaju da smanji zavisnost od uvoza iz Kine, a Njemačka kao najveći proizvođač električnih automobila u Evropi koji koriste litijumske baterije.
Nema nikakve sumnje da će Dodik u pokušaju da se spasi i politički i ekonomski, a pogotovo sada kada je Vučić „probio led“ i rekao „da“ rudarenju litijuma, staviti strancima na raspolaganje sve resurse da dobiju šta žele, ali će i njegovi zahtjevi sigurno je biti megalomanski.
Naravno, ako Dodik ostane na vlasti, jer litijum ga s jedne strane, može spasiti daljeg „potonuća“, a s druge, ako gledamo raspoloženje građana-birača glede otvaranja rudnika litijuma i „potopiti“.
U RS se već duže vrijeme provode aktivnosti u vezi s rudarenjem litijuma.
U tom pravcu najdalje se odmaklo s planovima rudarenja litijuma u Loparama, mjestu samo pedesetak kilometara udaljenom od Loznice u susjednoj Srbiji, gdje bi također trebala početi eksploatacija litijuma, zaustavljena prije dvije godine kada je kompaniji Rio Tinto građanskim protestima, ispostavit će se samo privremeno, stavljena rampa na ulazak u taj grad.
Interes za litij u Loparama datira još od prije nekoliko godina. Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske još 2018. odobrilo je firmi AR CORE ulaganja d.o.o. Banja Luka, koja u stvari pripada švicarskoj firmi Arcor AG, izvođenje geoloških istraživanja više hemijskih elemenata među kojima je i litijum.
Izradili elaborat
Istraživanja su okončana u ljeto 2022. godine, nakon čega je ta kompanija izradila elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi između ostalog i za litijum.
Rađena je i revizija elaborata koja je potvrdila ranije rezultate istraživanja.
Komisija koju je formiralo Ministarstvo utvrdila je da je "Elaborat sačinjen u skladu sa suvremenim dostignućima i metodama geološke nauke i tehnike, usklađen sa zakonom i drugim propisima, normativima, kao i odgovarajućim mjerama bezbjednosti i zaštite zdravlja na radu, sigurnosti ljudi i objekata iz zaštite životne sredine".
Bila je to uvertira za davanje saglasnosti vlasti u RS da se privrednom društvu AR CORE ulaganja d.o.o. Banja Luka, da koncesija za eksploataciju metala na području Lopara, ali su tada svoj glas digli stanovnici tog mjesta i brojni aktivisti, pa je došlo do zatišja na tom polju.
I Skupština opštine Lopare je donijela zaključak 21. decembra 2023. kojim se protivi otvaranju rudnika litijuma i drugih pratećih elemenata na teritoriji Lopara.
"Uzimajući u vidu činjenicu da su navedena istraživanja vršena u blizini naselja Lopare i Lopare Selo, na udaljenosti od nekoliko stotina metara do dva kilometra, od centra ovog mjesta i Opštine, postupak otvaranja rudnika bi ugrozio život i životnu sredinu većeg dijela teritorije ove lokalne zajednice, kao i eksploatacija sirovina koje mogu da ugroze zdravlje lokalnog stanovništva, kao i drugih susjednih lokalnih zajednica, pokrenuta je inicijativa za zabranu otvaranja rudnika odnosno za neodobravanje koncesije za eksploataciju navedenih mineralnih sirovina, a sve u cilju zaštite zdravlja građana i životne sredine", stav je i Općine Lopare i građana.
Zatišje pred buru
No, čini se da je zatišje oko rudnika litija bilo prividno i da se na ovom projektu radilo „u tišini“ , a da će "bura" tek da uslijedi.
Prvi pokazatelj da vladajući režim u RS itekako stoji iza plana rudarenja litija u Loparama bila je sjednica Narodne skupštine RS održana 22. maja ove godine.
Na dnevnom redu sjednice bila je i Deklaracija o protivljenju otvaranju rudnika litija, bora, natrijuma, stroncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata na teritoriji općine Lopare, koju su predložili građani tog mjesta.
Međutim, poslanici SNSD-a i njihovi koalicioni partneri u entitetskoj vlasti ostali su suzdržani kod glasanja o ovoj deklaraciji, pa glasovi opozicije nisu bili dovoljni da se ona usvoji.
SNSD-ovci su valjda mislili ako "mudro šute" da niko neće primijetiti da je njihova suzdržanost u stvari glas protiv građanske inicijative u čemu su se prevarili.
Nijedan poslanik vladajuće koalicije u RS nije riječ rekao o apelima koje su građani uputili kroz deklaraciju, pozivajući NSRS da usprotivi daljim aktivnostima za dodjeljivanje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina utvrđenih Rješenjem, kojim se privrednom društvu AR CORE ulaganja d.o.o. Banja Luka, potvrđuju rezerve metala među kojima je i litij u Loparama.
U javnosti su se poslije čule i reakcije da je NSRS s ciljem zamagljivanja situacije namjerno na dnevni red sjednice 22. maja stavila Deklaraciju znajući da neće biti usvojena, ali su je „ugurali“ u dnevni red zajedno s raspravom o stavu o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici koja je dan poslije sjednice NSRS i usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.
Indikativne posjete
Činjenica da je uz druge evropske zvaničnike jedan od najvećih zagovornika rudarenja litijuma u Srbiji njemački kancelar Olaf Scholz koji je poručio da je projekt Jadar, koji predviđa iskopavanje litijuma, dobar za Srbiju, baca novo svjetlo i na neka nedavna dešavanja u BiH, odnosno susrete Milorada Dodika.
Sada kada su evropske i njemačke „karte“ o rudarenju litijuma potpuno otvorene, a imajući u vidu i aktivnosti koje se u tom pravcu vode u RS, onda bi se indikativnim mogli posmatrati nedavni susreti Dodika s dvojicom njemačkih političara.
Naime, Dodik se nedavno u Banjoj Luci sastao u odvojenim susretima sa specijalnim predstavnikom njemačke vlade za Balkan Manuelom Sarrazinom i Manfredom Pentzom (CDU), ministrom za savezne i evropske poslove, međunarodne poslove i debirokratizaciju njemačke pokrajine Hessen.
Mediji u RS su ove posjete ocijenili „spuštanjem lopte“ Njemačke prema zvaničnicima u tom bh. entitetu, a nakon što je Srbija postala strateški partner EU za rudarenje litijuma, uz veliku podršku Njemačke, ove posjete mogu se posmatrati u skroz drugom svjetlu.
Iako je Sarazzin nakon nedavnog susreta s Dodikom kazao da se najviše razgovaralo o predstojećem Berlinskom procesu, u ovom trenutku ne možemo se ne prisjetiti objavljenog stenograma sa Sarazzinovog sastanka s Dodikom krajem prošle godine.
Burne reakcije
Taj stenogram je izazvao burne reakcije u javnosti, jer se pričalo o otcjepljenju RS, čak i o uvođenju nove valute.
U jednom trenutku Dodik govori njemačkom političaru da će im RS "prodavati gas", na što Sarazzin govori da ne „trebaju gas“, a Dodik mu na to kaže: "Možda vas interesuje litijum“.
U vrijeme kada iz RS na račun Njemačke stižu česte kritike i bijes jer im je Njemačka uskratila finansiranje projekata, ogorčenje jer je Njemačka bila jedan od glavnih sponzora Rezolucije o genocidu u Srebrenici, te neprestanih ataka na visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, posebno je zanimljiva nedavna posjeta Dodiku Manfreda Pentza.
Dodik je nakon tog susreta izjavio:
“Razgovarali smo i o odnosima Njemačke i Republike Srpske i čitavog regiona. Važno je da ovdje postoji stabilnost i mir i obaveza nas kao izabranih političara na ovom prostoru je da sarađujemo s privrednom strukturom Njemačke, pogotovo s pokrajinom iz koje dolazi ministar Pentz".
Ono što je zanimljivo, jeste to da ministar Pentz dolazi iz pokrajine Hessen, gdje kompanija AMG Litijum ima svoju laboratoriju u Franfkurtu u kojoj se, prema medijskim izvještajima, trenutno testiraju i prate procesi koje su razvili za preradu litijum-hidroksida.
Inače, u Njemačkoj se gradi prva rafinerija za preradu litijuma u Evropi i to u Biterfeldu na istoku Njemačke.
U kontekstu uloge Njemačke u otvaranju partnerstva EU sa Srbijom zbog njenih rezervi litijuma, svakako se moraju posmatrati i susreti njemačkih političara sa sankcionisanim Miloradom Dodikom.
