Ljetne vrućine ne samo da su neugodne, već opterećuju ljudski organizam i mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Kada se termometar podigne, tijelo mora uložiti dodatne napore kako bi svoju unutarnju temperaturu održalo stabilnom. Ako ta temperatura prijeđe 37,1 stepen Celzijusa, tijelo počinje aktivirati različite mehanizme hlađenja - bilo širenjem krvnih žila kako bi se više krvi transportiralo na površinu kože ili pojačanim znojenjem kako bi se tijelo ohladilo. Jer jedno je sigurno: previše sunca ne samo da može oštetiti kožu, već može i ozbiljno utjecati na vaše opće stanje.
Kako bi bili bolje zaštićeni od utjecaja topline, Dr. Hildegard Keil, liječnica opće prakse, daje vrijedne savjete. Objašnjava na što trebate obratiti pažnju po pitanju odijevanja, prehrane i hidratacije.
Dok zdrave odrasle osobe vrućinu često doživljavaju kao neugodnu, ona može biti vrlo opasna za djecu mlađu od pet godina i osobe starije od 60 godina .
“Oprez je osobito važan kod male djece, jer imaju smanjenu sposobnost regulacije temperature i tek se kasnije počnu znojiti”, objašnjava dr. Hildegard Keil. Ljudi s hroničnim bolestima također su izloženi većem riziku tokom ovog razdoblja. Dehidracija i gubitak elektrolita pogoršavaju simptome mnogih bolesti, zbog čega se u slučaju pogoršanja simptoma treba obratiti ljekaru.
“Naprimjer, pacijenti s dijabetesom trebaju biti posebno oprezni ljeti. Dehidracija može uzrokovati porast šećera u krvi, a na učinak inzulina utječu i velike vrućine”, kaže liječnica opće prakse iz Graza.
“Osnovno pravilo u vrućim danima je što više vremena provoditi na hladnom, bilo u hladu ili u zatvorenom prostoru. Prilikom aktivnosti na otvorenom treba pripaziti na odgovarajuću odjeću i unos dovoljno tekućine”, kaže iskusna liječnica opće prakse.
“Na prvi znak pregrijavanja, trebali biste se odmah premjestiti na hladno mjesto.”
Lagana, prozračna odjeća i šešir neophodni su pri visokim temperaturama. Mokra odjeća može ometati regulaciju topline i treba je brzo presvući u suhu odjeću.
Pravilna prehrana i hidratacija također su ključni. “Dovoljno tekućine je neophodno”, naglašava dr. Klin.
“Važno je piti redovno, idealno prije nego što osjetite žeđ. Polazna tačka su dvije litre tekućine dnevno. Tokom fizičkih napora po vrućini treba popiti 250 ml vode svakih 15-20 minuta.”
Voda i čaj su među najučinkovitijim izvorima tekućine, a slatka i alkoholna pića treba izbjegavati.
Svježe voće, povrće i salate, koji prirodno sadrže puno tekućine, idealni su za vruće vrijeme. Osim toga, začinjena hrana može sniziti tjelesnu temperaturu povećavajući dotok krvi u kožu i pojačavajući znojenje.
Zanimljivo, mnogi ljudi osjećaju manje gladi kad je vruće. Tijelo smanjuje unos kalorija kako bi kroz manje energije proizvodilo manje topline. Studija je pokazala da smanjenje unosa kalorija za 23 posto može sniziti tjelesnu temperaturu i do jedan stepen Celzija.
