Bosna i Hercegovina se, gledajući u globalnim okvirima često ocjenjuje „kao administrativno malo, vrlo složeno i cjenovno neprivlačno tržište„ za promet lijekovima.
Međutim, posljednjih godina raste uvoz lijekova u našu zemlju, a apoteke „niču kao gljive poslije kiše“, lijekovi su sve skuplji, kupaca sve više, pa sudeći po tome riječ je ipak o unosnom biznisu.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje koji su na naš upit dostavljeni Raportu, u prošloj godini je BiH uvezla lijekova za čak 860,3 miliona KM. Kada se sagledaju podaci koje je Raport o uvozu lijekova tražio za posljednjih pet godina, vidljivo je da iznos uvezenih lijekova premašuje četiri milijarde KM.
Iako su u ove vrijednosti ubrojani i neki drugi farmaceutski proizvodi, oni ipak ne utiču cjenovno mnogo na iznose vrijednosti samih lijekova.
Da uvoz lijekova bilježi rast pokazuje podatak da je 2022.godine uvezeno lijekova čija je vrijednost procijenjena na 782,5 miliona KM.
Za 2021.godinu vrijednost uvezenih lijekova bila je 783,6 miliona KM.
Iako su se u 2020. godini zbog ograničenog prometa roba usljed pandemije korona virusa u manjem obimu uvozili i lijekovi, ipak j ei te godine uvezeno lijekova za 666,8 miliona KM, a u 2019. godini ta vrijednost je iznosila 632,8 miliona KM.
Da je i u ovoj godini evidentan trend rasta uvoza farmaceutkih proizvoda u našu zemlju govori podatak da je za šest mjeseci ove godine uvezeno je lijekova vrijednosti oko 447 miliona KM.
Problem zloupotrebe interventnog uvoza
S druge strane BiH je izvezla lijekova u prvih šest mjeseci ove godine vrijednosti oko 75,8 milion KM, u prošloj 165,4 , a u 2022. je izvezeno lijekova vrijednosti oko 131 milion maraka.
U 2021. godini domaći proizvođači izvezli su lijekova za oko 136,9 miliona KM, u 2020. godini ta cifra je bila oko 131 milion KM, a u 2019, je izvezeno oko 139 miliona vrijednih lijekova.
Dok uvoz lijekova u BiH značajnije raste, iz podataka koje je Raport dobio vidljivo je da izvoz varira u posljednjih pet godina i da je vrijednost van BiH distribuiranih lijekova tek u prošloj godini premašila vrijednost izvoza ostvarenog u ovoj oblasti 2019. godine.
Iz podataka koje smo dobili od UIO, jer kako nam je rečeno, oni ne vode takve vrste evidencija nije vidljivo koje vrste lijekova su se najviše uvozile.
Nažalost, uz registrirane lijekove u BiH se distribuiraju i velike količine nekontroliranih i nekvalitetnih lijekova kojih je sve više na tržištu u našoj zemlji.
Uvoz takvih lijekova je faktički legalizovan institutom interventnog uvoza za koji dozvole, kako je regulisano zakonima iz oblasti lijekova, izdaju Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravstva RS i Odjel za zdravstvo Brčko distrikta.
Podsjećamo, kad je primjerice nekog pojedincu ili grupi pacijenata hitno neophodan neki lijek kojeg nema na bh. tržištu, takav lijek da bi se izbjegle dugotrajne procedure javnih nabavki u našoj zemlji, nabavlja se interventnim uvozom.
U tom slučaju, kako je potvrđeno Raportu u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH interventnim putem se može uvesti i registrirani lijek koji je u tom trenutku nedostupan na tržištu , kao i neregistrirani lijek.
Međutim, iz izvještaja Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za prošlu godinu, o čemu je Raport već pisao, da je evidentno da se pod krinkom hitnog uvoza nekog lijeka, ne radi samo o nabavci koja treba zadovoljiti potrebe pacijenata kojima je u roku od nekoliko dana hitno potreban nedostajući lijek, nego se preko interventnog uvoza nabavljaju lijekovi za period od čak tri godine!
"Odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan je u cilju rješavanja HITNIH potreba za određenim lijekom, a trenutno imamo situaciju da se implementacijom ove odredbe vrši redovno snabdijevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed za period od šest mjeseci do tri godine.
U posljednje vrijeme od strane određenih kliničkih centara, a s ciljem dobijanja 'kvalitetnijih neregistrovanih' lijekova, sastavljaju se tenderske specifikacije koje liče na zakonsku registracionu proceduru i zahtjeve čime se zapravo stvara paralelni sistem registracije van Agencije i tržište se pomjera ka neuređenijem sistemu", stoji u izvještaju Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Ako se zna da je u FBiH aktuelan problem s citostaticima za onkološke pacijente koji se periodično javlja već duže vrijeme, nameće se pitanje, zašto se nedostajući lijekovi koji su dio obavezne terapije za teško oboljele pacijente ne nabave interventnim putem i s time se izbjegnu i dugotrajne procedure javnih nabavki i spase se životi.
O ovoj mogućnosti nadležni očigledno ne žele ni razgovarati, jer je za njih lakše da teret nabavke citostatika prebace na leđa pacijenata koji se snalaze kako znaju i umiju za novac za kupovinu lijeka, a Zavod im to poslije refundira iako se niko ne pita otkud u tom trenutku pacijentima nekoliko hiljada maraka za kupovinu lijeka.
Rimac potpisao najviše odobrenja
Kada je u pitanju interventni uvoz lijekova u BiH FBiH entitetski ministri zdravstva Nediljko Rimac i Alen Šeranić, te Sead Šadić, šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta 2023. godine potpisali su hitnu nabavku lijekova u ukupnoj vrijednosti oko 23 miliona KM.
Najviše odobrenja za hitnu nabavku lijekova, putem interventnog uvoza potpisao je ministar Rimac.
Prema podacima Agencije iz FBiH je odobreno čak 60 posto vrijednosti lijekova iz ukupnog prošlogodišnjeg interventnog uvoza, što znači da je Rimac potpisao takvih nabavki vrijednih više od 14 miliona KM.
Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za Raport kaže da u ovoj godini ima manje interventnog uvoza lijekova, jer su oni u međuvremenu prošli proces registracije i uvoze se redovnim putem.
Grubiša naglašava i da Agencija trenutno stavlja citostatike u prioritet kontrole lijekova, te poziva da se ovoj instituciji prijavi svaki deficit lijekova.
„U zadnje vrijeme veliki broj lijekova koji su bili predmet interventnog, sada su predmet regularnog uvoza jer su prošli proces registracije, a samim tim i proces kontrole kvaliteta. Pozivam nositelje dozvola, da nas obavijeste ukoliko postoji deficitarnost lijeka, jer upravo bi to mogla biti mogućnost da se dozvoli interventni uvoz iako postoji registrovana paralela", zaključila je Grubiša za Raport.
