Sjedenje je sve više implementirano u naš svakodnevni život, s obzirom na to da puno sjedimo tokom vožnje, na poslu ili kod kuće. No, čest sjedilački položaj može povećati rizik od pojave ozbiljnijih zdravstvenih problema poput kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
Epidemiolog Jeremy Morris otkrio je još 1953. godine da je za vozače autobusa dvostruko veća vjerojatnost da će razviti koronarnu bolest. No, koja je razlika između vozača autobusa i konduktera?
Morris je objasnio da su kondukteri češće na nogama, s obzirom na to da se moraju penjati stepenicama u londonskim autobusima na sprat kako bi prodali karte putnicima. Vozači, pak, sjede cijelo vrijeme, pri čemu se povećava rizik od zdravstvenih komplikacija. Njegovo istraživanje postalo je temelj za ispitivanje odnosa između tjelesne aktivnosti i koronarnog zdravlje.
Iako se Morrisovo istraživanje smatra zastarjelim, može se primijeniti na današnji način života kad je sve češći rad od kuće kojim se povećava kolektivno vrijeme sjedenja. Mnogi provedu cijelo radno vrijeme sjedeći uz poneko ustajanje da bi otišli na toalet ili do frižidera. Svjetska zdravstvena organizacija predložila je mjere za smanjenje sjedilačkog ponašanja, koji je karakterističan po izrazito smanjenoj potrošnji energije. Istraživači već više od desetljeća pokušavaju objasniti da se sjedilački način života razlikuje od nedostatka tjelesne aktivnosti. Možete odraditi dovoljno vježbi dnevno, no ipak sjediti predugo. Međutim, rizici od sjedilačkog ponašanja su veći za one koji se smanjeno bave tjelesnom aktivnosti.
Velik broj zdravstvenih komplikacija
"Sjedenje karakterizira smanjena mišićna aktivnost. Ako sam na stolici, ona preuzima svu odgovornost", objasnio je fiziolog David Dunston. Kombinacija smanjene mišićne aktivnosti, nižih metaboličkih zahtjeva i gravitacijskih sila smanjuje periferni protok krvi u mišiće nogu, što može uzrokovati nakupljanje krvi u listovima. Biomehanika sjedenja, s obično savijenim nogama, također može smanjiti protok krvi. Uz to, dolazi do smanjene gustoće kostiju, a povećane količine masti u masnom tkivu. Zatim, dugotrajno sjedenje je povezano s fizičkom nelagodom, stresom na poslu i većom depresijom, a može uzrokovati i dekubitus.
Koliko dugo smijemo sjediti?
Studija na 16 mladih i zdravih muškaraca pokazala je da sjedenje u trajanju od tri sata povećava nakupljanje krvi u nogama, dijastolički krvni pritisak i obujam nogu. Istraživači se slažu da je između 120 i 180 minuta neprekidnog sjedenja vjerojatno najveća količina vremena koja nije štetna za zdravlje. To su vrijeme simbolično nazvali "pragom predugog sjedenja", prenosi BBC.
Smatra se da je dobro uložiti u radne stolove uz koje možete postaviti traku za trčanje, pa tokom osmosatne smjene ubacite lagano hodanje umjesto konstantnog sjedenja. Za mnoge se često sjedenje smatra neizbježnim dijelom njihovog života, no malene promjene poput istezanja ili češćeg ustajanja mogu učiniti veliku razliku.
