Odluka Ustavnog suda BiH kojom je danas privremeno stavio van pravne snage Izborni zakon RS od dana njegovog stupanja na snagu 17. jula 2024. godine primjenom principa ab initio, pa do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti, bila je očekivana.
Naime, Raport je još prije nekoliko mjeseci, uoči odnošenja neustavnog izbornog zakona u NSRS, podsjetio da je u RS-u već postojao sličan zakon s kojim se željela preuzeti nadležnost provedbe izbora od Centralne izborne komisije BiH i prenijeti je na entitetsku komisiju.
Ranijom odlukom Suda već ukidane iste odredbe
No, Ustavni sud BiH je u maju 2012. godine na zahtjev Sulejmana Tihića, tadašnjeg predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH razmatrao taj zakon i u cijelosti ukinuo odredbe koje su između ostalog zadirale u nadležnost CIK-a BiH.
Riječ je o odluci Ustavnog suda BiH u predmetu broj U -4/12.
"Ustavni sud smatra da se osporenim zakonom ne može propisati mogućnost preuzimanja bilo kojih ovlasti CIK-a, niti se entitetskim zakonom može propisati mogućnost CIK-a da određene svoje ovlasti prenese na druge izborne komisije, zato što takva mogućnost nije eksplicitno propisana Izbornim zakonom BiH, jedinim aktom koji može propisivati nadležnosti i ovlasti CIK-a. Uzimajući u obzir sve navedeno, Ustavni sud smatra da je odredba člana 4. stav 1. tačka 1. osporenog zakona suprotna članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja obaveza i ograničenja koja su utvrđena u vezi s pitanjem nadležnosti entitetskih izbornih komisija u Izbornom zakonu BiH kao 'odluci institucija Bosne i Hercegovine'.
Prema tome, navedena odredba krši i princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine“, stoji u ranijoj Odluci Ustavnog suda BiH koja u potpunosti isključuje mogućnost preuzimanja nadležnosti entitetske izborne komisije od CIK-a.
Narušavanje ustavnog poretka i stabilnsoti BiH
Ustavni sud je razmatrajući danas zahtjev Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona RS , ocijenio s da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, te je do konačne odluke, privremenom mjerom stavio van snage ovaj zakon.
No, sudeći prema ranijoj odluci Ustavnog suda BiH iz 2012. koja se odnosila na faktički ocjenu istih odredbi spornog zakona, za očekivati je da Izborni zakon RS i odlukom Suda koja će biti konačna i obavezujuća bude u potpunosti stavljen van snage.
Podsjećamo, vladajući režim u RS, predvođen Miloradom Dodikom, pokrenuo je donošenje Izbornog zakona RS kao neustavni odgovor na izmjene Izbornog zakona BiH koje je donio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u martu ove godine.
U strahu od transparentnijih i poštenijih izbora Dodik je pokušao naći „izlaz“ iz novonastale situacije stvaranjem pravnog haosa kroz donošenje entitetskog zakona, no on je već ustuknuo kada se njegov SNSD prijavio CIK-u BiH za učešće na predstojećim lokalnim izborima po pravilima Izbornog zakona BiH, a na sve prijavne dokumente Dodik je kao predsjednik stranke morao staviti svoj potpis.
