Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u razgovoru za Raport, osvrnuo se na odluku Ustavnog suda BiH koji je odlučujući danas po njegovom zahtjevu privremeno stavio van pravne snage Izborni zakon RS.
Taj zakon je van snage stavljen počev od dana njegovog stupanja na snagu 17. jula 2024. godine, pa do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti.
Zvizdić kaže, da je njegova argumentacija zahtjeva za donošenje privremene mjere o stavljanju van snage izbornog zakona RS zasnovana prije svega na Ustavu BiH i da je stoga za njega odluka bila i očekivana.
Napad na ustavni poredak
"Očekivao sam da će Ustavni sud Bosne i Hercegovine prihvatiti moju argumentaciju iz zahtjeva za donošenje privremene mjere, a što se na kraju desilo jer je ta argumentacija bazirana na Ustavu Bosne i Hercegovine i na principu vladavine prava i jedinstvenog pravnog poretka i nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine kao ključnih ustavnih principa.
Ustavni sud BiH u obrazloženju svoje odluke o privremenoj mjeri ispravno upozorava na moguće narušavanje stabilnosti Bosne i Hercegovine u slučaju primjene Izbornog zakona RS.
Na to sam upozoravao u obrazloženju svog zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Jer ako na teritoriji jedne suverene i međunarodno priznate države imate dva izborna zakona koji reguliraju istu ili sličnu materiju, kako se to onda naziva?
Smatram da je riječ o napadu na ustavni poredak i stvaranje paralelnog izbornog sistema u okviru jedne države. Konkretnije kazano, ako na terenu imamo sukob nadležnosti dvije izborne komisije, tkz. Republičke izborne komisije i Centralne izborne komisije BiH, koja će izborna komisija imati pravo djelovanja? To bi bio uvod u nerješive probleme i institucionalne konflikte bez presedana.
Ustavni sud BiH je bio svjestan te opasnosti i na kraju donio pravičnu odluku o donošenju privremene mjere kojom se primjena Izbornog zakona RS suspenduje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH, kako bi se spriječile štetne posljedice koje mogu eventualno proizaći iz primjene takvog Zakona", kaže Zvizdić za Raport.
Imajući u vidu činjenicu da je Ustavni sud BiH još 2012. godine van snage stavio odredbe tadašnjeg Izbornog zakona RS koje su zadirale u nadležnost CIK-a BiH, Zvizdić je odgovorio i na pitanje o očekivanjima da li će odluka Ustavnog suda BiH, nakon današnje privremen, biti i konačna.
Vjerujem u pravičnu i konačnu odluku
"Čvrsto vjerujem da će konačna odluka Ustavnog suda BiH biti u skladu sa pravnim razmišljanjem i argumentacijom iz navedene Odluke o privremenoj mjeri. Jer to bi bila jedina ispravna i pravična odluka Ustavnog suda BiH s obzirom na raniju praksu Ustavnog suda BiH, odnosno na predmet koji ste spomenuli u pitanju iz 2012. godine, ali i s obzirom na argumentaciju Ustavnog suda BiH iz obrazloženja Odluke o privremenoj mjeri.
Dakle, ako je privremena primjena spornog Zakona opasnost po ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine kako to Ustavni sud BiH kaže, onda je i trajna primjena spornog Zakona još veća opasnost po ustavni poredak i stabilnost BiH u dugoročnom smislu.
S tim u vezi, nema razloga da konačna odluka Ustavnog suda BiH u bilo kojem aspektu bude drugačija od Odluke o privremenoj mjeri", rekao je Denis Zvizdić.
Na pitanje da prokomentira činjenicu da uprkos odlukama Ustavnog suda BiH, a i visokog predstavnika u BiH, u entitetu RS se ne provode te odluke, čak i imajući u vidu da predsjednik entiteta RS Milorad Dodik krivično odgovara pred Sudom BiH zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika, a posljedično i Ustavnog suda BiH, Zvizdić kaže da svako ko negira Ustavni sud BiH i odluke Ustavnog suda BiH čini pravno nasilje.
"Ustavni sud svake države je čuvar ustava i zakona, odnosno najviši sud koji jedna zemlja može imati. Svugdje u svijetu je nepoštivanje odluka Ustavnog suda pravno nedozvoljeno djelovanje, a u Bosni i Hercegovini je to jasno propisano krivično djelo u Krivičnom zakonu BiH.
Svako ko negira Ustavni sud BiH kao jasnu ustavnu kategoriju iz Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma i odluke Ustavnog suda BiH čini pravno nasilje.
Ja nisam ovlašten da ulazim u pitanje odgovornosti za neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda, odnosno u eventualno pokretanje postupaka. To je nadležnost Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koje je neovisno u svom djelovanju i odvojeno od zakonodavne vlasti. Ono što ja sa svoje strane mogu obećati je da ću nastaviti osporavati svako neustavno i antidejtonsko djelovanje koje dolazi iz entiteta Republika Srpska, ali i od svih drugih nivoa vlasti koji pokušaju zadirati u teritorijalni integritet i suverenitet države Bosne i Hercegovine.
Provesti sve odluke Ustavnog suda BiH
Provedba odluka Ustavnog suda nije pitanje nečijeg mišljenja ili političke volje. To je jasna pravna obaveza sa konkretnim posljedicama za neizvršenje tih odluka. Ja se u svom političkom djelovanju borim za depolitizirani, profesionalno i nezavisno pravosuđe jer mislim da je to preduslov za vladavinu zakona u jednoj državi i mislim da je vrijeme da se pokrenu postupci za sve odluke Ustavnog suda BiH koje do sada nisu ispoštovane, a znamo da ih ima jako puno.
Pri tome mislim i na obavezu provođenja odluka Ustavnog suda BiH sa kojima se možda lično ne slažem, ali sam dužan da ih poštujem i apsolutno ih poštujem jer su konačne i obavezujuće i samo na taj način možemo očuvati integritet najviših institucija Bosne i Hercegovine, a Ustavni sud BiH to svakako jeste", zaključio je Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH za Raport.
