Geologija, nauka o Zemlji, proučava postanak, građu, sastav, fizička svojstva, strukturu, dinamiku, historiju i razvitak naše planete.
Pojam je prvi put upotrijebljen 1778. godine, u radu svestrana švicarskog naučnika Jeana Andréa de Luca a, gotovo u isto vrijeme, koristio ga je i njegov zemljak Horace Benedict de Saussure, ugledni hemičar.
Počela se razvijati u osamnaestom stoljeću, a napredak joj je, zbog praktičnog značenja pitanja kojima se bavi bio brz. Danas se dijeli na mnoštvo specijalističkih disciplina, kao što su mineralogija, petrologija, geokemija, vulkanologija, stratigrafija, paleontologija, geokronologija, oceanologija, geotektonika, astrogeologija, hidrogeologija, geoekologija…
Tokom dugačke geološke prošlosti, na naš planet više su puta padala velika nebeska tijela, uključujući asteroid koji je prije šezdeset šest miliona godina dinosaure pomeo u historiju.
Jedan od najvećih poznatih nam meteorita Zemlju je pogodio prije 800.000 godina, a mjesto u koje je udario bilo je nepoznanica… Sve do prije nekoliko godina.
Prema novijoj studiji, krater toga drevnog meteorita mogao bi se nalaziti na vulkanskoj visoravni Bolaven u Laosu.
Sam meteorit, tvrde naučnici, imao je promjer od nevjerovatna dva kilometra, a udar je bio toliko snažan da su krhotine porazbacane po planeti.
Na zaključak da bi se krater mogao nalaziti u Laosu naučnike su naveli tektiti koji su pronađeni u toj azijskoj državi. Te tvorevine, naime, nastaju kad se tlo rastopi uslijed udara meteorita, lansira u atmosferu te padne natrag na Zemlju.
“Bilo je mnogo pokušaja da se locira krater ovog meteorita, a vjerujem da je naš tim konačno uspio u toj misiji”, ispričao je američki gelog Kerry Sieh, voditelj istraživanja. “Svi naši izračuni pokazuju da se nalazi u Laosu”.
Kako bi Siehova teorija dobila potvrdu, naučnike čeka bušenje nekoliko stotina metara u dubinu – tek ako ondje pronađu stijenje karakteristično za kratere, neće se više raditi o pukoj teoriji.
