Ljudske emisije CO2 zagrijavaju planetu i uzrokuju klimatske promjene. Svijet je u nedjelju 21. jula postigao najvišu temperaturu ikad zabilježenu, pokazuju preliminarni podaci Copernicusa, programa Evropske unije za promatranje Zemlje. Prosječna površinska temperatura je tog dana iznosila 17.09 stepeni, što je nešto više od prošlog rekorda, zabilježenog u julu prošle godine – 17.08 stepeni.
NASA mapira spomenute emisije te je nedavno objavila vizualizaciju koja pokazuje kako su vjetar i zračne struje od januara do marta 2020. nosile emisije CO2 u Zemljinoj atmosferi.
"Pokušavamo objasniti odakle dolazi ugljik i kako to utječe na planetu. Ovdje se vidi kako sve povezuju različiti vremenski obrasci", rekla je klimatska naučnica Lesley Ott iz NASA-inog instituta Goddard Space Flight Center.
Video jasno pokazuje kako zapravo nije bitno od kuda tačno stiže najviše emisija, svi se na kraju moramo suočiti s posljedicama. Ipak, postoje neke zanimljive globalne razlike, piše Universe Today.
Iznad SAD-a, Južne Azije i Kine, većina ugljika dolazi iz industrije, elektrana i transporta. Ali nad Afrikom i Južnom Amerikom većina CO2 dolazi od spaljivanja (uključujući šumske požare), paljenja poljoprivrednih proizvoda i krčenja zemljišta. Emisije također dolaze iz fosilnih goriva poput nafte i ugljena.
Pulsiranje emisija označava šumske požare koji obično bukte danju, a zatim se smanjuju noću. Dodatno, drveće i biljke provode fotosintezu tokom dana, oslobađajući kisik i apsorbirajući CO2. U Južnoj Americi i tropima ima više pulsiranja jer su podaci prikupljani tokom vegetacijske sezone.
Ova vizualizacija se temelji na GEOS-u, integriranom sistemu za modeliranje povezanih sistema atmosfere, oceana i kopna. NASA ovim putem koristi superračunala kako bi pokazala što se događa u atmosferi. GEOS se temelji na velikom setu podataka; uključujući podatke sa satelita Terra i Suomi-NPP. GEOS-ova razlučivost je više od 100 puta veća od tipičnih vremenskih modela.
