Zalihe krvnih produkata u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH održavaju se stabilnim, princip ”samodovoljnosti” u krvnim produktima ispoštovan je u kontinuitetu. Međutim, rezerve krvi imaju ograničen rok trajanja, zbog svog biološkog porijekla, i moraju se konstantno obnavljati. Na našim prostorima najzastupljenije su krvne grupe A i 0 te je logično da su i najbrojniji zahtjevi upravo za krvnim produktima tih krvnih grupa.
Specijalistica transfuzijske medicine u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH dr Elma Ćatović Baralija u razgovoru za Feni ističe i to da zahtjevi za krvnim produktima dolaze uglavnom neplanirano. To znači da transfuzijska ustanova mora imati na stanju minimalno jednodnevne zalihe krvi svih krvnih grupa. Optimalno bi bilo imati petodnevne zalihe što je, kako je kazala, u današnjem svijetu teško dostižno.
Na pitanje za aktuelno stanje rezervi krvi, posebno u usporedbi sa stanjem odranije, dr. Ćatović Baralija ističe da je prema završenom šestomjesečnom izvještaju izdavanje krvi povećano za 12 posto. Dodaje da je u vrijeme godišnjih odmora i ekstremno visokih temperatura, otežano organizovanje akcija darivanja i prikupljanja većih količina krvi.
"Trenutno stanje s brojem prikupljenih i obrađenih jedinica krvi je zadovoljavajuće, ali to su količine koje se neprestano troše i treba ih stalno dopunjavati. Najzastupljenije krvne grupe u našoj populaciji su A i O, te je potreba za tim krvnim grupama i najveća, ali svakako i druge krvne grupe su jednako važne. Uvijek je teže prikupiti komponente RhD negativne, jer su i manje zastupljene u ljudskoj populaciji", naglašava dr. Ćatović Baralija.
Kako je kazala, potrebe za komponentama krvi su konstantne te osciliraju ovisno o broju pacijenata i njihovom kliničkom stanju, kao i o krvnim grupama pacijenata kojima treba transfuzija krvi.
"Važno je napomenuti da prikupljena i obrađena, testirana krv treba da čeka pacijenta. U suprotnom, mnogi životi ne bi bili spašeni", naglasila je.
Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH organizirao je više od 200 akcija darivanja krvi od početka ove godine, samostalno i u saradnji s partnerima kao što su Crveni križ Federacije i brojne vladine i nevladine organizacije, ustanove, kompanije. Brojne su i aktivnosti animacije i promocije značaja darivanja krvi, koje moraju biti kontinuirane da bi zdravstveni sistem i cijela zajednica dobro funkcionisali.
"Značajan je porast broja samoinicijativnih darivalaca krvi. To govori o uspješnosti animacionih postupaka i konstantnog rada sa građanstvom, ali i postojanju svijesti i solidarnosti građana sa bolesnim i unesrećenima. Razvijena svijest o darivanju krvi, kroz animacione postupke prije darivanja krvi, te adekvatna informisanost o značaju i ulozi krvi u svakodnevnom životu kod mladih ljudi uveliko utječe na omasovljenje davalaštva u FBiH. Omogućava i dovoljne količine (zalihe) krvi za one kojima je krv potrebna kao lijek odnosno smanjenje porodičnog davalaštva na minimum što će na taj način porodice oboljelih pacijenata zaštititi od dodatnog izlaganja stresu", istaknula je u razgovoru za Fenu specijalistica transfuzijske medicine u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH dr Elma Ćatović Baralija.
Darivanje krvi ne zahtijeva posebnu pripremu, ne škodi i nije opasno za osobe od 18 do 65 godina koji nemaju ozbiljnih akutnih i hroničnih problema. Vrhunac je to humanizma i altruizma, oplemenjuje pojedinca i njegovo okruženje, a ima nezamjenjiv društveni značaj.
Benefiti darivanja krvi su dokazani, kako u fizičkom, tako i psihološkom smislu. Psihološki efekti nakon redovnog darivanja krvi su nemjerljivi, povećan je hormon sreće i zadovoljstva što navodi osobu da ponovno daruje krv.
Svaki darivalac krvi dobije knjižicu, gdje je upisana njegova/njena krvna grupa, sa tačnom evidencijom darivanja krvi. Poznavanje krvne grupe u određenim situacijama ima izuzetnu važnost (nesreće, planiranje potomstva i slično). Dokazana je prednost redovnog darivanja krvi u srednjim godinama, zbog značajnog smanjenja rizika od kardiovaskularnih oboljenja.
