Budući da je mindfulness meditacija nešto što možete prakticirati kod kuće besplatno, često zvuči kao savršen tonik za stres i mentalne probleme.
Mindfulness je vrsta meditacije utemeljene na budizmu u kojoj se fokusirate na svjesnost onoga što osjećate, mislite i osjećate u sadašnjem trenutku.
Prvi zabilježeni dokaz za to, pronađen u Indiji, star je više od 1.500 godina. Sveto pismo o meditaciji Dharmatrāta, koje je napisala zajednica budista, opisuje različite prakse i uključuje izvještaje o simptomima depresije i tjeskobe koji se mogu pojaviti nakon meditacije, piše Science Alert.
Najčešći štetni učinci su anksioznost i depresija
Također detaljno opisuje kognitivne anomalije povezane s epizodama psihoze, disocijacije i depersonalizacije (kada ljudi osjećaju da je svijet "nestvaran").
U posljednjih osam godina bilježi se val naučnih istraživanja u ovom području. Ove studije pokazuju da štetni učinci nisu rijetki.
Istraživanje iz 2022., na uzorku od 953 ljudi u SAD-u koji su redovno meditirali, pokazalo je da je više od 10 posto sudionika doživjelo štetne učinke koji su imali značajan negativan utjecaj na njihov svakodnevni život i trajali su najmanje mjesec dana.
Prema pregledu više od 40 godina istraživanja koji je objavljen 2020., najčešći štetni učinci su anksioznost i depresija. Nakon njih slijede psihotični ili sumanuti simptomi, disocijacija ili depersonalizacija te strah ili teror.
Istraživanje je također otkrilo da se štetni učinci mogu dogoditi ljudima bez prethodnih problema s mentalnim zdravljem, onima koji su bili samo umjereno izloženi meditaciji i mogu dovesti do dugotrajnih simptoma.
Zapadni svijet također ima dokaze o tim štetnim učincima već duže vrijeme.
Godine 1976. Arnold Lazarus, ključna figura u pokretu kognitivno-bihevioralne znanosti, rekao je da meditacija, kada se koristi neselektivno, može izazvati "ozbiljne psihijatrijske probleme kao što su depresija, agitacija, pa čak i shizofrena dekompenzacija".
Postoje dokazi da svjesnost može koristiti dobrobiti ljudi. Problem je u tome što treneri svjesnosti, videozapisi, aplikacije i knjige rijetko upozoravaju ljude na potencijalne štetne učinke.
Profesor menadžmenta i zaređeni budistički učitelj Ronald Purser napisao je u svojoj knjizi McMindfulness iz 2023. da je svjesnost postala neka vrsta "kapitalističke duhovnosti".
"90 posto pozitivnih učinaka ispod nivoa"
Samo u SAD-u meditacija vrijedi 2,2 milijarde dolara (1,7 milijardi funti). I starije osobe u industriji svjesnosti trebale bi biti svjesne problema s meditacijom.
Jon Kabat-Zinn, ključna figura iza pokreta svjesnosti, priznao je u intervjuu za Guardian 2017. da je "90 posto istraživanja [pozitivnih učinaka] ispod nivoa".
U svom predgovoru Svestranačkom izvještaju o svjesnosti u Velikoj Britaniji iz 2015., Jon Kabat-Zinn sugerira da meditacija svjesnosti može na kraju promijeniti ono "ko smo mi kao ljudska bića i pojedinačni građani, kao zajednice i društva, kao nacije i kao vrsta".
Taj religiozni entuzijazam za moć svjesnosti da promijeni ne samo pojedinačne ljude nego i tok čovječanstva uobičajen je među zagovornicima. Čak i mnogi ateisti i agnostici koji prakticiraju svjesnost vjeruju da ova praksa ima moć povećati mir i suosjećanje u svijetu.
Medijska rasprava o svjesnosti također je donekle neuravnotežena.
"Godine 2015. moja knjiga s kliničkom psihologinjom Catherine Wikholm, Buddha Pill, uključivala je poglavlje u kojem se sažimaju istraživanja o štetnim učincima meditacije. Mediji su ga naširoko širili, uključujući članak New Scientista i dokumentarac BBC Radio 4.
No, 2022. bilo je malo medijske pokrivenosti najskuplje studije u historiji nauke o meditaciji (više od 8 miliona američkih dolara koje je finansirala dobrotvorna istraživačka organizacija Wellcome Trust)", piše autor ovog teksta Miguel Farias, vanredni profesor eksperimentalne psihologije na Univerzitetu Coventry.
Studija je testirala više od 8.000 djece (u dobi od 11 do 14 godina) u 84 škole u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2016. do 2018. Rezultati su pokazali da svjesnost nije uspjela poboljšati mentalnu dobrobit djece u usporedbi s kontrolnom skupinom, a možda je čak imala i štetne učinke na one koji su bili u opasnosti od psihičkih problema.
Etičke implikacije
Je li etično prodavati aplikacije za svjesnost, podučavati ljude satovima meditacije ili čak koristiti svjesnost u kliničkoj praksi bez spominjanja njenih štetnih učinaka? S obzirom na dokaze koliko su ovi učinci različiti i česti, odgovor bi trebao biti ne.
Međutim, mnogi instruktori meditacije i svjesnosti vjeruju da ove prakse mogu učiniti samo dobro i ne znaju za potencijalne štetne učinke.
Najčešća priča koju čujem od ljudi koji su pretrpjeli štetne učinke meditacije jest da im učitelji ne vjeruju. Obično im se kaže da samo nastave meditirati i to će nestati. Istraživanje o tome kako sigurno prakticirati meditaciju tek je nedavno počelo, što znači da još nema jasnih savjeta koje bi mogli dati ljudima. Postoji širi problem u tome što se meditacija bavi neobičnim stanjima svijesti, a mi nemamo psihološke teorije uma koje bi nam pomogle razumjeti ta stanja. Ali postoje resursi koje ljudi mogu koristiti kako bi naučili o tim štetnim učincima. To uključuje web stranice koje su izradili meditanti koji su iskusili ozbiljne štetne učinke i akademske priručnike s odjeljcima posvećenim ovoj temi.
U SAD-u postoji klinička služba posvećena ljudima koji su iskusili akutne i dugotrajne probleme, koju vodi istraživač svjesnosti.
Za sada, ako se meditacija želi koristiti kao dobrobit ili terapeutsko sredstvo, javnost mora biti informirana o njezinom potencijalu štete.
