Dok NASA priprema povratak ljudi na Mjesec te traju opsežne pripreme za misiju Artemis, naučnici gledaju na naš satelit na drukčiji način - kao mjesto na kojem bi mogli pohraniti i sačuvati bioraznolikost Zemlje, pogotovo biljke i životinje koje su najugroženije. Tako nešto, odnosno trezor sjemenja već postoji na Zemlji i nalazi se na dalekom sjeveru. Naime, još 2008. na Svalbardu je otvoren trezor u kojem se nalazi više od 1,2 miliona uzoraka sjemenja iz cijelog svijeta, uključujući pšenicu, rižu, grah, voće, povrće itd. Cilj tog trezora je osigurati raznolikost usjeva na Zemlji i opskrbu hranom za čovječanstvo.
Naučnici razmišljaju kako bi trebali imati i nekakav backup takve, kako su je mediji prozvali, “Noine arke biljne raznolikosti” (neki su ga prozvali i trezorom sudnjeg dana) i vjeruju kako bi bilo najbolje i najsigurnije da to uopće ne bude na našoj planeti. Na ovom projektu sudjeluju naučnici s nekih od najvećih svjetskih univerziteta, poput Harvarda i Smithsoniana, a na početku će njihov fokus biti na trezoru u kojem će biti smješteni živi, kriokonzervirani uzorci najugroženijih životinja na Zemlji
Prema okvirnim planovima, zamrznuti uzorci poslali bi se na Mjesec gdje bi se pohranili u trezoru koji bi trebao biti postavljen na sjevernom ili južnom mjesečevom polu. Temperature na polovima iznose i do -200 stepeni Celzijusa, dok je zbog kratera cijelo to područje u sjeni tako da trezor neće trebati nikakav izvor napajanja kako bi se uzorci držali smrznutim.
Dok samo mjesto pohrane neće biti problem, pred projektom su drugi veliki izazovi te naučnike najviše brine kako zaštititi uzorke koji se šalju na Mjesec tokom putovanja svemirom. Kako je riječ o kompleksnom i ambicioznom projektu, jasno je kako će njegova realizacija potrajati pri čemu nije riječ o godinama, već o - desetljećima. Također, pred razvojem lunarnog biospremišta stoje i brojni drugi problemi te će biti potrebna saradnja različitih nacija, kulturnih grupa, agencija itd. kako bi se postigao dogovor oko dugoročnih planova trezora, odnosno držanja uzoraka i upravljanja.
Iako se nadamo kako se na Zemlji dugoročno neće dogoditi neke velike prirodne katastrofe (ili katastrofe nastale ljudskim djelovanjem), ne treba ignorirati različite dugoročne prijetnje - od klimatskih promjena, iscrpljivanja resursa, ratova i drugih prijetnji pa su naučnici složni da je potreban i određeni plan B koji će zaštititi bioraznolikost Zemlje, čak i ako taj plan ne uključuje naš planet, već Mjesec, piše Metro.
