Najdan Mlađenović, presuđeni ratni zločinac iz Bratunca neće biti imenovan u birački odbor u tom gradu na predstojećim lokalnim izborima u BiH. Raport je ranije pisao o ovom slučaju, a na jučerašnjoj sjednici Centralne izborne komisije BiH, ime Mlađenovića nije direktno spomenuto, ali iz izlaganja Željka Bakalara, člana CIK-a BiH, jasno je da će Mlađenović biti skinut s liste kandidata za čelnike biračkih odbora na lokalnim izborima 6. oktobra.
Mlađenović je bio osuđen na tri i po godine zatvora zbog zločina nad Bošnjacima u Bratuncu, tokom agresije na BiH.
Loš mehanizam provjera
Bakalar je podsjetio da je Komisija prošle sedmice objavila popis 7.111 kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora u BiH, te da ti kandidati još nisu imenovani, a sada kada je 'isplivala' informacija da je na listi i presuđeni ratni zločinac Najdan Mlađenović, Bakalar je rekao da nijedna osoba s tim statusom ne može biti dio izborne administracije.
U CIK-u BiH nisu pojasnili kako se moglo desiti da osoba osuđena za ratne zločine uopšte bude na listi kandidata koji ispunjavaju uvjete, ali je rečeno da je CIK selekciju kandidata izvršio na osnovu podataka i izjava koje su im dostavili sami kandidati.
Podsjećamo, izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u martu ove godine, konačno je ratnim zločincima zabranjeno da se kandidiraju na izborima u BiH, ali i da budu dijelom izborne administracije u koje spadaju i birački odbori.
Najdan Mlađenović očigledno je htio obmanuti CIKBiH i kako je rečeno na današnjoj sjednici Komisije 'nadležne službe ispituju ovaj slučaj'.
Iako iz CIK-a kažu da su spisak kandidata i objavili javno kako bi građani mogli uputiti eventualne prigovore na nekog kandidata, očigledno da u procesu provjera o ispunjavanju uvjeta za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora ima nedostataka, jer u protivnom ratni zločinac ne bi mogao završiti na listi kandidata koji ispunjavaju uvjete.
CIK-u BiH je ovo prvi put da bira predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora javnim konkursom, a što proizilazi također iz najnovijih izmjena izbornog zakona.
Pitanje krivične odgovornosti
Jasno je da CIK ove godine ima brojne, nove obaveze pri organizaciji i provedbi izbora, među kojima izbor 12.000 čelnih ljudi za biračke odbore jeste istinski izazov, jer kandidati ne smiju biti u bilo kakvoj vezi s političkim partijama, niti imati neki interes od njih, a sve to prema predviđenom procesu dokazuju ovjerenim izjavama, o čemu je Raport već pisao.
Međutim, iz Mlađenovićevog slučaja vidljivo je da se mora računati na neiskrenost kandidata uprkos potpisanim izjavama o tome da ispunjavaju uvjete koje propisuje Izborni zakon BiH.
S obzirom na to da su kandidati za čelnike biračkih odbora upozoreni da se u slučaju neistinitih podataka mogu suočiti s krivičnom odgovornošću, pitanje je hoće li ratnog zločinca Najdana Mlađenovića CIK prijaviti za davanje lažne izjave.
Osim prigovora na Mladenovićevu kandidaturu za predsjednika ili zamjenika predsjednika biračkog odbora u Bratuncu, u CIK pristiže na desetine prigovora na potencijalno imenovanje i velikog broja drugih kandidata zbog nespojivosti njihovih sadašnjih funkcija s onom u biračkom odboru.
U ovom slučaju postavlja se i pitanje, hoće li CIK pronaći mehanizam da izvrši adekvatne provjere kandidata koje je već označila kao one koji ispunjavaju uvjete, ili će se isključivo osloniti na njihove izjave, te reakciju građana koji upućuju prigovore.
U narednih nekoliko dana CIK će objaviti novi javni poziv za imenovanje čelnika biračkih odbora kako bi popunili nedostajuća mjesta u ovim tijelima izborne administracije, a nakon toga bit će izvršena konačna imenovanja predsjednika i zamjenika biračkih odbora na oko 6.000 biračkih mjesta u BiH.
