Unutar Bangladeša to se naziva Gen Z revolucijom – protestnim pokretom koji je suprotstavio uglavnom mlade studente demonstrante protiv 76-godišnjeg vođe koja je desetljećima dominirala svojom nacijom i posljednjih godina postajala sve autoritarnija, piše CNN.
Na ulicama glavnog grada Bangladeša Dhake u ponedjeljak je vladalo likovanje nakon što je premijerka Sheikh Hasina podnijela ostavku i pobjegla iz zemlje helikopterom nakon sedmica smrtonosnih protuvladinih nemira.
Hasinin nagli odlazak okončao je 15 godina na vlasti koje je obilježilo gušenje građanskih sloboda i oštro korištenje snaga sigurnosti za slamanje neslaganja, kažu kritičari i skupine za zaštitu ljudskih prava.
U nacionalnom obraćanju, načelnik bangladeške vojske general Waker-uz-Zaman rekao je da će vojska formirati privremenu vladu, ali su čelnici studentskih protesta pozvali nobelovca Muhammada Yunusa da vodi privremenu upravu.
Kasnije u utorak, izvor iz think-tanka Yunus Center u Dhaki potvrdio je za CNN da se njegov osnivač pristao vratiti u Bangladeš kako bi ispunio zahtjev protestanata da on bude šef privremene vlade, dok je glavna opoziciona stranka u zemlji ponudila svoju punu podršku studentskim demonstrantima.
Ono što je započelo kao mirni protest studenata protiv kvota za zapošljavanje u državnoj službi preraslo je u nacionalnu akciju da se Hasina istjera nakon što su demonstrantima suočeni s vladinim udarom koji je ubio oko 300 ljudi, prema lokalnim medijima i agencijama.
Hasina krivi opoziciju za nasilje
Hasina je okrivila opoziciju za nasilje i uvela blokade interneta i policijski sat na neodređeno vrijeme u cijeloj zemlji.
Njen je odgovor dodatno raspalio demonstrante i, na kraju, žena na čelu vlade s najdužim stažom na svijetu morala je brzo pobjeći iz zemlje sa svojom sestrom u Indiju prije nego što je gomila upala u njenu službenu rezidenciju, razbijajući zidove i pljačkajući njen sadržaj.
Studenti su počeli protestovati 1. jula na prestižnom Univerzitetu u Dhaki tražeći ukidanje vladinog sistema kvota, koji rezervira 30 posto radnih mjesta u državnim službama za rođake veterana koji su se borili u ratu za neovisnost Bangladeša od Pakistana 1971. godine.
Mnogi od savremene političke elite u zemlji povezani su s tom generacijom – uključujući Hasinu, kćerku šeika Mujibura Rahmana, naširoko cijenjenog utemeljitelja modernog Bangladeša koji je ubijen 1975. godine.
Rezervirane uloge bile su povezane sa sigurnošću posla i većom plaćom, a demonstranti su rekli da je sistem kvota diskriminatoran i favorizira pristaše Hasine vladajuće stranke Awami League.
Gnjev je izazvao visok nivo nezaposlenosti u zemlji, posebno među mladima. Bangladeš je zabilježio snažan privredni rast pod Hasinom, ali je usporio u razdoblju nakon pandemije i opterećen je visokom inflacijom i iscrpljenim deviznim rezervama. U državi od 170 miliona ljudi, više od 30 miliona ne radi niti se školuje.
Protesti su 15. jula postali nasilni, a sve smrtonosniji odgovor vlade dodatno je potaknuo njihov bijes, čak i nakon što je Vrhovni sud poništio većinu kontroverznih kvota za državna radna mjesta i ukinute blokade interneta.
Najmanje 91 osoba ubijena
U nedjelju je najmanje 91 osoba ubijena, a stotine su povrijeđene u sukobima između policije i demonstranata što je najveći broj protesta u jednom danu u novijoj historiji zemlje.
Nakon Hasine ostavke u ponedjeljak, slavlje je uskoro ustupilo mjesto većem nasilju jer su demonstranti zapalili nekoliko zgrada, uključujući Bangabandhu Memorial Museum - rezidenciju predaka Hasininog oca Mujibura Rahmana - i urede Awami League, rekli su očevici za CNN.
"Stvari su jako brzo postale ružne", rekao je Raiyan Aftab, 23, student na Univerzitetu BRAC, koji je rekao da je policija pucala na protestante ispred kampusa.
“Sve su strijeljali. Trenutno je krv ispred mog univerziteta. Ima oko 30 tijela… Nisam mogao spavati cijelu noć.”
Širom glavnog grada, policija i vojno osoblje napali su protuvladine demonstranste, rekli su svjedoci. Na Medicinskom fakultetu u Dhaki policija je otvorila vatru na demonstrante, prema CNN-ovom fikseru s mjesta događaja.
Studente i demonstrante u kampusu Univerziteta u Dhaki i Shaheed Minaru, nacionalnom spomeniku u glavnom gradu, policija je pretukla dok su se okupljali na tim lokacijama.
“Otišao sam u Shaheed Minar s prijateljima proslaviti. Bilo je epsko. Tamo su hiljade ljudi, svi su išli, bez obzira na klasu, naslijeđe, vjeru, svi smo zajedno i svi su se studenti susreli sa zastavama i svim drugim. Bio je to historijski trenutak”, rekao je Aftab.
“Ali kratko je trajalo.”
U međuvremenu, na internetu su se pojavile slike mladih ljudi koji čuvaju hinduističke hramove dok su se dezinformacije širile internetom i rulja je napala hram, prema upravitelju hrama Meherpur ISKCON.
Rulja je napala hram
Demonstranti su postali najveći izazov za Hasinu budući da je osigurala četvrti uzastopni mandat na izborima u januaru, koje je bojkotirala glavna opoziciona stranka protestujući protiv, kako su rekli, raširenog slamanja njihovih redova.
U utorak je predsjednik Bangladeša Mohammed Shahabuddin najavio oslobađanje opozicione čelnice i bivše premijerke Khalede Zie – dugogodišnje suparnice Hasine – koja je bila zatvorena 2018. pod optužbama za mito, što ona poriče. Drugi studenti demonstranti i oni uhapšeni na "lažnim slučajevima" također su pušteni, rekao je predsjednik.
Hasina politička karijera trajala je desetljećima od povratka iz egzila ranih 1980-ih nakon ubistva njenog oca i većine njene porodice. Godine 1990. vodila je narodni demokratski ustanak protiv vojne vlasti i preživjela je nekoliko pokušaja ubojstva u godinama nakon toga.
Prvi put je postala premijerka 1996. i služila je jedan mandat prije nego što se vratila na vlast 2008., vladajući Bangladešom sa svojom strankom Awami League do ponedjeljka.
Organizacije za ljudska prava upozorile su da su Hasina i njena vlada krenule prema jednostranačkom sistema, a kritičari su izrazili zabrinutost zbog sve češćih izvješća o političkom nasilju, zastrašivanju birača i uznemiravanju medija i opozicionih ličnosti.
Tokom njenog vremena na vlasti, skupine za ljudska prava kažu da je vlada koristila svoj zakon o kibernetičkoj sigurnosti kako bi srušila slobodu izražavanja na internetu, hapsila novinare, umjetnike i aktiviste, uz prijavljene slučajeve proizvoljnog pritvaranja i mučenja.
Ali Hasina je uspjela prebroditi mnoge prethodne proteste protiv njene vladavine koji su izbili osobito tokom izbora, pa je njena ostavka nakon pet sedmica nemira viđena kao iznenadna i neočekivana.
Mlade ljude, koji su svjedočili strijeljanju i ubijanju svojih vršnjaka, potaknuti lošim izgledima za posao i koji su bili umorni od korupcije i represije, nisu mogli zaustaviti policijski sat, blokade interneta ili sigurnosne snage.
Revoluciju predvodi generacija Z
“Ovo bi mogla biti prva uspješna revolucija koju je predvodila generacija Z”, rekla je Sabrina Karim, vanredna profesorica vlade na Univerzitetu Cornell, koja se specijalizirala za proučavanje političkog nasilja.
Vojska je također mogla igrati ulogu u Hasininoj ostavci. Karim je u izjavi rekao da se “čini da vojska nije uvijek bila ujedinjena sila koja je podržavala Hasin režim”.
"Iako kruže mnoge fotografije i videozapisi vojnika koji koriste smrtonosnu silu i pucaju na nenaoružane demonstrante, neki pripadnici vojske pozvali su na neovisnu istragu pod vodstvom UN-a o tim zločinima", rekla je.
"Osim toga, neki pripadnici vojske jučer su najavili da neće koristiti smrtonosnu silu na demonstrante koji su se okupili u glavnom gradu."
Šta dolazi sljedeće?
Bangladeš je u utorak čekao formiranje privremene vlade, a organizatori protesta sa Studentima protiv diskriminacije rekli su da će se sastati sa zapovjednikom bangladeške vojske.
Studentski vođa Muhammad Nahid Islam rekao je da nisu ispunili sve svoje ciljeve, a nakon Hasine ostavke, grupa je željela “zauvijek ukinuti fašističke sisteme”. Čelnici kažu da neće prihvatiti vladu koju vodi ili podržava vojska.
Demonstranti kažu da bi privremenu vladu trebao voditi Yunus, društveni poduzetnik i bankar koji je 2006. godine dobio Nobelovu nagradu za mir za svoj pionirski rad na području mikrofinansiranja koji je pomogao u smanjenju siromaštva u Bangladešu.
Yunus će se uskoro vratiti u Bangladeš s namjerom da preuzme dužnost "nakon manjeg medicinskog zahvata u Parizu", rekao je izvor za CNN. Grupa Studenti protiv diskriminacije također je potvrdila njegov povratak, rekavši CNN-u u tekstualnoj poruci:
"Veoma smo oduševljeni što možemo reći da je dr. Yunus pristao prihvatiti ovaj izazov kako bi spasio Bangladeš prema zahtjevu našeg studenta."
Govoreći za CNN u ponedjeljak, Yunus je rekao da želi vidjeti kako vojska predaje kontrolu nad zemljom civilnoj vladi.
"Ljudi slave na ulicama i milioni i milioni ljudi širom Bangladeša [slave] kao da je ovo naš dan oslobođenja", rekao je.
Dok se slavila Hasina ostavka, neki Bangladešani izrazili su strepnju zbog puta koji je pred njima dok zemlja pokušava popuniti vakuum vodstva.
"Hasina je možda otišla, ali još je dug put pred Bangladešom", rekla je studentica Faiza Chowdhury, 25, za CNN.
“Sve dok naše vjerske i etničke manjine ne budu zaštićene i dok pravda ne dođe i do njih, nacija nije slobodna.”
Demonstrant Aftab bio je oprezan zbog toga što se vojska drži na vlasti.
“Moramo se sjetiti zadnjih 15 godina, vojska nije napravila ništa. Oni su štitili ovaj režim pa ne mogu tek tako doći na vlast i postati dobri momci. Znamo ko su oni i što će učiniti”, rekao je.
Drugi su bili optimističniji. Još jedan Bangladešanin koji studira u New Yorku rekao je za CNN da je “Generacija Z omogućila sve. Oni su budućnost Bangladeša i mogu stvoriti bolju budućnost.”
Tanbirul Miraj Ripon u Dhaki i CNN-ovi Samra Zulfaqar, Isaac Yee, Bex Wright, Teele Rebane, Lucas Lilieholm i Esha Mitra doprinijeli su izvještavanju.
