Društveni mediji odigrali su veliku ulogu u raspirivanju pobuna protiv useljenika koji su zahvatili mjesta i gradove Ujedinjenog Kraljevstva.
A glavni agitator Elon Musk ne sjedi po strani.
Izvršni direktor Tesle i vlasnik X-a objavio je u nedjelju na platformi da je "građanski rat neizbježan" kao odgovor na post u kojem se za nasilne demonstracije okrivljuju učinci "masovne migracije i otvorenih granica".
Nema opravdanja
U ponedjeljak se glasnogovornik britanskog premijera osvrnuo na Muskov komentar, rekavši novinarima da "nema opravdanja za to".
Muskova odluka da pojača antiimigrantsku retoriku naglašava ulogu koju lažne informacije šire internetom igraju u raspirivanju nasilja u stvarnom svijetu - pitanje koje sve više brine britansku vladu, koja je u utorak obećala privesti odgovorne za nemire, kao i njihove online navijačice, do pravde, piše CNN.
Kasnije u utorak, 28-godišnji muškarac iz Leedsa, u sjevernoj Engleskoj, postao je prva osoba optužena za korištenje "prijetećih riječi ili ponašanja s namjerom raspirivanja rasne mržnje" na internetu, prema Uredu tužiteljstva Ujedinjenog Kraljevstva. Optužbe su se odnosile na "navodne objave na Facebooku", rekao je Nick Price, direktor pravnih službi pri CPS-u, u izjavi.
Posljednjih dana izgrednici su oštetili javne zgrade, zapalili automobile i gađali policajce ciglama. Također su zapalili dva hotela Holiday Inn u sjevernoj i središnjoj Engleskoj za koje se vjeruje da su smjestili tražitelje azila koji čekaju odluku o svojim zahtjevima. Stotine ih je uhapšeno.
Nemiri su izbili prošle sedmice nakon što su krajnje desničarske grupe na društvenim mrežama tvrdile da je osoba optužena za izvršenje užasnog napada nožem u kojem je umrlo troje djece bio muslimanski tražitelj azila. Internetska kampanja dezinformiranja izazvala je bijes usmjeren prema imigrantima.
Osumnjičenik, koji je od tada imenovan kao 17-godišnji Axel Rudakubana, rođen je u Velikoj Britaniji, prema policiji.
Ali lažne tvrdnje o napadu - najgorem masovnom ubadanju djece nožem u Britaniji u desetljećima, a možda i ikada - brzo su se proširile internetom i nastavile prikupljati poglede čak i nakon što je policija ispravila sve.
Prema Institutu za strateški dijalog, think tanku, do sredine poslijepodneva 30. jula, dan nakon napada, lažno ime navodnog tražitelja azila kružilo je internetom za više od 30.000 spomena samo na X od više od 18.000 jedinstvenih računi.
"Lažno ime pripisano napadaču kružilo je organski, ali ga je također preporučilo korisnicima platformski algoritmi", stoji u saopćenju ISD-a.
"Platforme su stoga proširile dezinformacije korisnicima koji inače ne bi bili izloženi, čak i nakon što je policija potvrdila da je ime lažno."
Prema britanskoj vladi, botovi, za koje je rekla da bi mogli biti povezani s akterima koje podupire država, možda su pojačali širenje lažnih informacija.
Borba protiv 'mrežnog kriminala'
Iako tvrtke koje se bave društvenim mrežama imaju vlastitu internu politiku koja zabranjuje govor mržnje i poticanje na nasilje na svojim platformama, dugo su se borile da ih provedu.
"Problem je uvijek bila provedba", rekla je za CNN Isabelle Frances-Wright, tehnološka stručnjakinja pri ISD-u. "Posebno u vremenima krize i sukoba, kada postoji velika količina sadržaja, u kojoj se točki njihovi ionako krhki sustavi za moderiranje sadržaja raspadaju."
Ne pomaže ni to što je sam Musk promovirao zapaljivi sadržaj na X, platformi koju su europski regulatori prošlog mjeseca optužili za dovođenje u zabludu i obmanjivanje korisnika. Ako može on, zašto ne bi i drugi?
Na primjer, nedugo nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada i izbijanja rata u Gazi koji je uslijedio, samoproglašeni "apsolutist slobode govora" javno je podržao antisemitsku teoriju zavjere popularnu među bijelim supremacistima. Musk se kasnije ispričao za ono što je nazvao svojom "najglupljom" objavom na društvenim mrežama.
Dok je gledao, X je također ublažio svoja pravila moderiranja sadržaja i vratio nekoliko prethodno blokiranih računa. To uključuje krajnje desničarske figure poput Tommyja Robinsona, koji je objavio niz postova u kojima potiče prosvjede u Ujedinjenom Kraljevstvu, kritizirajući nasilne napade.
Društveni mediji kao okidač
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva ovaj je tjedan obećala da će procesuirati "mrežni kriminal" i natjerala društvene mreže da poduzmu mjere protiv širenja lažnih informacija.
"Društveni mediji stavili su raketne pojačivače pod… ne samo dezinformacije nego i poticanje nasilja", rekla je u ponedjeljak britanska ministrica unutarnjih poslova Yvette Cooper.
"To je potpuna sramota i ne možemo ovako nastaviti", rekla je u intervjuu za BBC Radio 5 Live, dodajući da će policija progoniti "online kriminal" kao i "offline kriminal".
Tokom sastanka vlade u utorak, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer rekao je da će oni koji su uključeni u nemire - lično i online - "osjetiti punu snagu zakona i biti podvrgnuti brzoj pravdi", prema dopisu koje je CNN imao uvid.
Na istom sastanku Peter Kyle, ministar znanosti i tehnologije, rekao je da je u razgovorima s tvrtkama društvenih medija jasno stavio do znanja njihovu odgovornost da pomognu "zaustaviti širenje dezinformacija i huškanja pune mržnje".
X, vlasnik Facebooka Meta i TikTok nisu odgovorili na CNN-ov zahtjev za komentarom.
Nije jasno ima li britanska vlada alate za pozivanje platformi društvenih medija na odgovornost za njihovu ulogu u neredima.
Zakon o online sigurnosti u Velikoj Britaniji, usvojen prošle godine, stvara nove obveze za platforme društvenih medija, uključujući obavezu uklanjanja nezakonitog sadržaja kada se pojavi.
Također se smatra kaznenim djelom objavljivanje lažnih informacija na internetu "s namjerom nanošenja beznačajne štete".
Ali zakon još nije stupio na snagu jer se regulator zadužen za njegovo pridržavanje, Ofcom, još uvijek savjetuje o kodeksima prakse i smjernicama.
U priopćenju od ponedjeljka, Ofcom je rekao da je borba protiv ilegalnog sadržaja na internetu "glavni prioritet". Watchdog očekuje da će prvi set obaveza prema novom Zakonu, u vezi s nezakonitim sadržajem, stupiti na snagu "otprilike od kraja ove godine". Nakon što zakon stupi na snagu, Ofcom će moći kazniti tvrtke do 10% njihovih globalnih prihoda.
"Kao dio našeg šireg angažmana s tehnološkim platformama, već radimo na razumijevanju koje akcije poduzimaju u pripremi za ova nova pravila", dodao je Ofcom.
