Jedriličari koji se takmiče na olimpijskim regatama u Marseilleu suočeni su s iznimno slabim vjetrom, s kojima se nose između fatalizma i frustracije, nazivajući ove Olimpijske igre - Igre bezvjetrice.
Beskonačno čekanje na vjetar, nebrojene odgode starta, prekidi usred plovova - scenarij se često ponavljao u proteklih desetak dana od samog početka regate u Marseilleu koji su protekli u znaku vrlo slabog, ali i vrlo nestabilnog vjetra. A s tim su se u finalima svojih klasa suočili braća Šime i Mihovil Fantela (49er) i Jelena Vorobjeva (ILCA 6). Sve to su neočekivani problemi za jedriličare na OI u Parizu…
Frustrirani su i gledatelji, u ponedjeljak i utorak su organizatori vraćali novac za ulaznice gledateljima. U Formuli Kite, najbrža disciplina cijelih Igara, s zmajevma na vodi koji dostižu i preko 75 km/h, mogli su voziti samo pet od 16 planiranih rundi. Finalni plov klase 49er, u kojem su bili i braća Fantela, prekidan je dvaput jer je vjetar posve pao, a odgođeni su medal-race utrke u ILCA 6 i ILCA 7.
"Malo je frustrirajuće. S malo više vjetra, mogli bismo ići brzo i snažno. Ali hej, ovo su Olimpijske igre bonace, i mi se s time moramo nositi", rezimirao je u francuski kajtašica Lauriane Nolot.
Jedriličari su navikli da je njihov sport podložan vremenskim prilikama, te da nedostatak vjetra nije promašaj u organizaciji regate u Marseilleu, a to je i mišljenje predsjednika Organizacijskog odbora Tonyja Estangueta, koji je u utorak posjetio marinu.
"Nismo nimalo požalili što smo odabrali Marseille, naprotiv kada vidimo slike i kvalitetu organizacije, ponosni smo”, rekao je. "Sportaši su na to navikli. Bio sam sportaš i znam da nema idealnih uvjeta".
Ali onda, nisu li olimpijske regate trebale biti organizirane negdje drugdje nego u užarenom Marseilleu?
"Ljeti u La Rochelleu ili Bordeauxu imate vrlo malo vjetra, U Marseilleu uvijek puše vjetar, samo je trenutno zarobljen", kaže meteorloški stručnjak francuske jedriličarske ekipe David Lanier, koji tvrdi da je problem u vrućini. "Nema puno vjetra i to otežava vodeni tok, a najveći problem je vrućina zraka. Ona ide do 40 stepeni u unutrašnjosti Marseille, a vjetar se to ne širi preko mora. Kriva je toplinska kupola”,kazao je Lanier.
Toplinska kupola meterološki je fenomen koji se sastoji od ekstremne temperature koja nastaje kada atmosfera zarobi vrući zrak kao da je ograničena poklopcem ili kapom. Toplinske kupole nastaju kada jaki atmosferski uvjeti visokoga pritiska ostanu stacionarni neuobičajeno dugo, sprječavajući konvekciju i padaline i držeći vrući zrak "zarobljenim" unutar regije. Kako su preostala dva dana natjecanja, plus petak kao rezervni dan, sve bi medalje trebale biti raspoređene, pogotovo jer je najavada bi se vjetar trebao vratiti u četvrtak.
