Nemogućnost bosanskohercegovačkog društva da se suoči s ratovima devedesetih i trideset godina poslije dovela nas je u destruktivnu situaciju u kojoj su se šanse za ikakvim pomirenjem razvukle u beskonačnost.
Najveći kamen spoticanja je neuralgična tačka srebreničkog genocida, pravosnažno presuđenog, koji su 11. jula 1995. godine počinile snage vojske bosanskih Srba pod komandom ratnog zločinca Ratka Mladića.
Permanentno negiranje genocida, nipodaštavanje žrtava i njihovih (preživjelih) porodica, zadiranje u nikad prežaljene boli, uništene živote, udaranje direktno u najbolniji nerv… svakodnevno stižu iz bosanskohercegovačkog entiteta RS.
Tome u prvom redu kumuje SNSD Milorada Dodika, predsjednika ovog entiteta, čiji je član i negator genocida Mladen Grujičić, aktuelni načelnik Srebrenice.
Probosanske stranke izlaze na lokalne izbore u ovoj općini s jednim kandidatom, kontroverznim Hamdijom Fejzićem, dok je Miloš Vučić zajednički kandidat republičkosrpskih partija.
Lokalni izbori u našoj zemlji sve su bliži, a šanse za bošnjačkog načelnika Srebrenice sve su manje.
Činjenica koja nemalo zabrinjava jeste cifra koja kaže da se oko hiljadu Bošnjaka za izbore u ovom bh. gradiću, što je porazno, naročito uzimajući u obzir iskustva kad na izbore u Srebrenicu stiže veliki broj Srba iz ostalog dijela RS i dijaspore.
"Bojim se da su s ovakvim odzivom bošnjaške srebreničke dijaspore šanse za pobjedu bošnjačkog kandidata za načelnika Srebrenice svedene na minimun – no, u isto vrijeme ovaj broj prijava je pokazatelj koliko im je ustvari stalo do Srebrenice i do toga hoće li na njenom čelu biti osoba koja negira genocid", kazat će Ćamil Duraković, potpredsjednik RS, za Raport.
Ističe da je, u suštini, matematika vrlo jasna.
"I, nažalost, ne ide nama u korist. Također, vrlo je jasno da srpske vlasti čine sve da život Bošnjacima u Srebrenici učine nepodnošljivim – od mijenjanja naziva ulica, inicijative za izmjenu naziva općine do negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca odgovornih za genocid. No, i pored toga, mi godinama imamo isti problem sa bošnjačkom dijasporom koja ili traži da ih se 'animira' na neki način ili svu krivicu prebacuje na nas koji tamo živimo zbog izbornih rezultata a da se pri tome ni 10 posto njih nije udostojilo da izvadi ličnu kartu u Srebrenici, u mjestu odakle su protjerani i gdje većina njih ima imovinu", jasan je Duraković.
Dodaje da je to odraz "naše, odnosno njihove samosvijesti".
"Ali i svijesti o tome da će Bošnjaci Srebrenice biti svedeni na statističku grešku u ovoj općini i da će i ta završna faza genocida u kojoj živimo biti završena, odnosno da će u ovoj opštini ostati tek nekolicina Bošnjaka koja će kao takva biti potpuno marginalizirana", zaključio je Ćamil Duraković za Raport.
